Cjenovna korekcija na tržištu kapitala, a onda i oporavak, osjetio se i na dioničkim i mješovitim fondovima. Nadasve u onima pretežno izloženima na stranim tržištima Dalekog istoka, koji je uz Ameriku pretrpio jaču korekciju. No, ovo ‘jače’ već je manje-više ispravljeno, te nakon prve polovice ožujka cjenovne razine, kao i vrijednosti udjela, ponovno su barem na onoj razini koja je bila prije korekcije. Oni izloženiji na hrvatskom tržištu kapitala imali su manju korekciju i brži oporavak u odnosu na one izložene na stranim tržištima. No, pozitivan trend jednakim, možemo reći i prilično agresivnim tempom, najbrže su nastavili oni dionički i mješoviti fondovi izloženi na tržištima regije, odnosno u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Razlog je vrlo skromna prisutnost stranih investitora na tim tržištima koji su najosjetljiviji na imalo značajne promjene na tržištima. Ipak, cjenovno napredovanje nije lako. Neki od fondova bili su suočeni i s odljevom imovine, tako da su fond menadžeri, umjesto da su fokusirani na tržište i pokušaju uhvatiti ‘valove’ volatilnosti, naravno ukoliko su procijenili da je korekcija kraćeg vijeka te da slijedi oporavak, bili suočeni s unovčavanjem likvidnijih dijelova fondovske imovine. U svakom slučaju, korekcija, iako je bila manjeg opsega i trajala svega nekoliko dana, ipak je ostavila podsjetnik među ulagačima da je ulaganje na tržištu kapitala i dalje rizično, no i da se na volatilnosti uz povećani rizik može zaraditi. Ovo posljednje je upravo ono što su mnogi zaboravili, posebno u tranzicijskim zemljama. Stoga tragom imovine u fondovima ponovno dolazimo do ključne činjenice koja diverzificira istovrsne fondove međusobno. Kako doći do te informacije i nije velika nepoznanica, jedino zahtijeva nešto napora, jer se stranice prepune slova moraju pročitati. Naravno, trebali bismo se uputiti prema Statutu fondova u kojima je definirana izloženost na pojedinim tržištima.

Poštivanje samozadanih ograničenja kontrolira regulativna agencija, tako da u tom dijelu do sada nismo bili upoznati s odstupanjima. Stoga neusporedivost prinosa fondova koji se sve češće spominje, a koji proizlazi iz različite veličine fonda, vjerojatno će se vremenom neutralizirati, pokrivanjem samozadanih tržišta. S obzirom da se spominje umješnost u upravljanju imovinom, spominjemo i naknade za upravljanje, koje upravo zbog uložena vremena variraju od niskorizičnih novčanih fondova, gdje se kreće oko prosjeka od 1,1%, preko nešto viših upravljačkih naknada obvezničkih fondova, do mješovitih i dioničkih fondova, gdje je raspon naknade od 2% do 3,5%. Kod izlaznih naknada prisutna je šarolikost strategija, ali u principu veže se na ročnost ulaganja. Posebno kao u opisanim situacijama, da se zadrže hladne glave i gleda na dulji rok. No uza sve to, proživljena situacija ponovno je pridonijela da se uoče razlike i između raznovrsnih fondova. Dionički i mješoviti fondovi krenuli su zajedno s tržištem još u prvi utorak u ožujku, a priljev sredstava koji je obilježavao vrijeme prije korekcije nije se značajnije promijenio, odnosno ova kategorija fondova je i nadalje najatraktivnija. Korekcija koju smo spominjali svih ovih dana iišla je na ruku obvezničkim fondovima koji su započeli svoj vrijednosni oporavak. Naime, baš u vrijeme ovakvih kretanja oni koji imaju diverzificirano ulaganje, među ostalim i udjele u obvezničkim fondovima, nađu opravdanje za nedržanje ‘svih jaja u istoj košari’. Ipak, bilo je primjetno da je bez obzira na oporavak obveznica, onaj pravi put oporavka dužničkih vrijednosnih papira čini se ipak dosta daleko na horizontu.

Silvana Milić, analitičar u PBZ Invest d.o.o.