Devetomjesečno izvješće Narodne banke Srbije o rezultatima bankarskog sektora, koje još nije službeno objavljeno, nije obilovalo velikim iznenađenjima. U vrhu nema nikakvim promjena, velika petorka je zadržala svoja mjesta, ali je ipak upečatljiv podatak da je profit poslovnog bankarstva u Srbiji u prvih devet mjeseci 2008. godine bio za 94 posto veći nego lani.

Čak 35 banaka
Bankarski sustav, u kome je 35 banaka, ostvario je u razdoblju siječanj – rujan 2008. godine dobitak prije oporezivanja od 29,5 milijardi dinara (385 milijuna eura), dok je u prva tri tromjesečja prošle godine pozitiva u poslovnim bilancama iznosila 15 milijardi dinara što je rast od 94 posto. Najveće banke imale su i najveći profit. Na samom vrhu, sa zaradom od 6,25 milijardi dinara (81,5 milijuna eura), nalazi se Banca Intesa. Na drugom mjestu je Raiffeisen banka s neoporezovanom dobiti od 5,68 milijardi (74,1 milijun eura), dok je treća AIK banka iz Niša, koja je ostvarila poslovnu zaradu od 4,19 milijardi dinara (54,7 milijuna eura). Prvih pet banaka po ostvarenoj dobiti, s iznimkom niške AIK banke, koja je na šestome mjestu, zauzimaju vodeća mjesta i po veličini bilančne aktive. Vodeća je Banca Intesa sa 228,8 milijardi dinara (2,98 milijardi eura), slijedi je Raiffeisen sa 163,6 milijardi (2,1 milijarda eura), dok je na trećem mjestu Komercijalna banka iz Beograda s aktivom od 158,9 milijardi dinara (oko dvije milijarde eura).

Devet u gubicima
Od 35 poslovnih banaka u Srbiji 26 je poslovalo pozitivno, dok je devet financijskih kuća imalo gubitak. Najveći minus od milijarde dinara (oko 13 milijuna eura) napravila je Meridijan banka iz Novog Sada, koja je dio francuske grupe Credit Agricole. Ipak, to je nešto manja negativa nego lani jer je Meridijan u 2007. bio u minusu 1,2 milijarde dinara. Negativan rezultat u svojim bilancama imale su i Privredna banka Pančevo (648 milijuna dinara) i Creddy banka iz Kragujevca (627 milijuna). Najznačajniji dio zarada predstavljaju prihodi od kamata (67 milijardi dinara, te naknade i provizije 24,7 milijarde). Nije potrebno mnogo logike da bi se shvatilo da su banke u Srbiji plivale na valu iznimno dobre kreditne konjunkture. Podaci središnje banke govore da su poslovne banke u prvom polugodištu 2008. odobrile kredite u vrijednosti 870,7 milijardi dinara (oko 11 milijardi eura), što je 14 posto više nego u cijeloj 2007. kada je ukupno plasirano zajmova za 760,9 milijardi dinara (10,4 milijarde eura). Glavno pitanje koje se u stručnim krugovima postavlja ovih dana odnosi se na poslovanje banaka u posljednjem tromjesečju 2008. Tijekom listopada i početkom studenog panika štediša odnijela je iz trezora poslovnih banaka pola milijarde eura devizne štednje. Prošlog tjedna u Novom Sadu guverner NBS-a Radovan Jelašić izjavio je da se klatno polako vraća i da dnevni unosi rastu, a da se podizanje novca sa štednih knjižica smanjuje. Međutim, primjetan je i pad kreditnih aktivnosti tako da je NBS kod četiri najveće banke inzistirala na više fleksibilnosti prema klijentima.