Vlada Republike Hrvatske pokrenula je zakonske izmjene kojima se ispravlja dugogodišnja nepravda prema stotinama radnika koji su godinama bili izloženi štetnom djelovanju azbesta, a dosad su bili isključeni iz sustava obeštećenja. Prijedlogom zakona, koji je upućen u saborsku proceduru, predviđa se jednokratna novčana naknada u iznosu od 29.100 eura za bivše zaposlenike tvrtki Plobest iz Ploča i Salonit iz Vranjica, kao i za njihove zakonske nasljednike. Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako se ovim potezom nastoji ispraviti nepravda prema ljudima koji su svoj radni vijek proveli u iznimno opasnim uvjetima, a čija je žrtva desetljećima bila zanemarena zbog strogih i isključivih zakonskih odredbi. Prve isplate očekuju se krajem 2026. godine, čime će se barem djelomično ublažiti teške posljedice koje je azbest ostavio na zdravlje i živote brojnih obitelji.
Novim zakonskim rješenjima precizno se definiraju uvjeti za stjecanje prava na odštetu. Za radnike bivšeg Plobesta, pravo se proširuje na sve one koji su u tvrtki bili zaposleni na dan 8. listopada 1991. godine te su proveli najmanje pet godina na poslovima s izravnom izloženošću azbestu, pri čemu se u staž uračunava i rad u pravnim prednicima tvrtke. Procjenjuje se da će ove izmjene obuhvatiti oko 223 dodatna radnika, uz 545 koji su već ranije obeštećeni. Za provedbu je osigurano 4,9 milijuna eura do 2028. godine. Slično, kod vranjičkog Salonita, pravo se proširuje na nasljednike radnika koji su bili u radnom odnosu 14. veljače 2006. te na sve radnike i njihove nasljednike koji su u razdoblju od 1991. do 2006. najmanje pet godina bili izloženi azbestu. Očekuje se da će ovim izmjenama biti obuhvaćeno između 330 i 340 novih korisnika, čime se konačno zatvara jedno od najbolnijih poglavlja hrvatske industrijske povijesti.
Ova mjera, iako usmjerena na specifičnu i tragičnu situaciju, dio je šireg zaokreta u radnoj politici koji Hrvatska provodi posljednjih godina. Vlada je za 1. siječnja 2026. godine najavila i značajno povećanje minimalne bruto plaće na 1.050 eura, što je porast od 80 eura u odnosu na 2025. godinu i čak 153 posto više nego 2016. godine. Prema riječima premijera Plenkovića, takva odluka temelji se na “realnim parametrima” poput snažnog gospodarskog rasta i rekordne zaposlenosti. Uz prosječnu neto plaću koja je u kolovozu 2025. dosegnula 1.446 eura, cilj je ne samo podići životni standard građana već i smanjiti jaz u primanjima u odnosu na prosjek Europske unije. Paralelno s time, država uvodi strože kontrole i pravila, što je najočitije u reformi Zakona o strancima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu