Dugotrajna recesija, pod kojom je pokleknuo velik broj tvrtki i građana, povećat će broj loših kredita sa sadašnjih 12,7 posto na 15,5 i donijeti dodatan pritisak na banke. No postojeći zaštitni amortizeri, rezerve dobiti banaka i visina kapitala, dovoljni su da održe sustav stabilnim čak i u slučaju šok-scenarija. Rezultat je to testiranja otpornosti banaka koje je provela Hrvatska narodna banka.

Šok-scenarij
U osnovnom scenariju u kojem ekonomija tone “samo” 1,6 posto na godišnjoj razini zbog neizvjesnoga međunarodnog okružja, ponajviše dužničke krize u Europi, istraživači HNB-a računaju da se tečaj domaće valute neće mijenjati. U tom slučaju, u kojem svi problematični krediti do kraja prosinca dosežu 15,5 posto, najgora situacija je u korporativnom sektoru jer se problematični krediti tvrtkama penju na 25,5 posto, što znači da svaka četvrta zadužena tvrtka ove godine neće biti u stanju vraćati kredit banci! Druga je, međutim, slika postane li šok-scenarij ekonomska realnost. U tom slabo vjerojatnom scenariju (svega 5 posto) kombinacije šokova pogoršanog financiranja u Europi i na domaćem tržištu BDP pada 4 posto, uz slabljenje vrijednosti kune za deset posto, i tada je udar na kvalitetu portfelja banaka osjetno veći. Tada udio svih loših kredita raste na 20 posto, pri čemu je problematičnih kredita tvrtkama 34 posto. Premda se u oba scenarija, temeljnom i šok, kvari kvaliteta portfelja banaka svim sektorima, građani će ipak urednije vraćati svoja zaduženja.

Umirujuća poruka
Tako će banke od svih potrošačkih kredita ove godine nenaplativim proglasiti najmanje 13,5 posto, odnosno 15 posto klizne li ekonomija u dublju recesiju. Kod stambenih kredita još je manji porast: udio loših kredita porast će sa sadašnjih 5,3 posto (kraj ožujka) na 6,5 posto u temeljnom ili skočiti na 10 posto u pesimističnom scenariju. “Projicirani blagi rast neto prihoda banaka u temeljnom scenariju trebao bi i nadalje biti više nego dovoljan za amortizaciju cjelokupnog troška ispravaka vrijednosti pa bi, pod pretpostavkom da se dobit zadrži, stopa adekvatnosti kapitala porasla za nešto više od dva postotna poda u odnosu na ožujak ove godine kada je iznosila 19,9 posto”, umirujuća je poruka bankama iz HNB-a. U šok-scenariju politika prevaljivanja tečajnog rizika na klijente posebno bi se obila bankama u glavu jer bi tečajni pretvorila u kreditni rizik. Tada bi rast loših kredita protresao banke do te mjere da bi osam banaka koje drže 7 posto aktive kapitalno palo ispod regulatornog minimuma te bi se od njihovih vlasnika zahtijevala dokapitalizacija. Čak tri male banke, s imovinom od 0,8 posto, palo bi ispod granice od osam posto adekvatnosti. Očito je da recesija topi zalihe banaka. Zasad je to još “samo” dobit, ali bez izgleda za rast koji bi donio kvalitetnije dužnike jasna je nervoza banakara. U njoj prednjače male banke koje bez kapitalne podrške snažnih vlasnika jače osjećaju teret loših kredita. No oni nisu mali problem ni većim bankama jer je nakon više godina rezanja prostor za uštede minimalan.

Poduzetnici dužnici

Loši krediti dosegli 20,8%
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni loši krediti krajem ožujka popeli su se na 12,74 posto. Najveći doprinos, očekivano, toj brojci daju problematični krediti tvrtkama koji su se popeli na 20,8 posto, što znači da krajem ožujka svaka peta tvrtka nije mogla uredno vraćati svoje obveze. Premda se poduzetnici često žale na oklijevanje banaka da ih kreditno prate, rastući trend nevraćanja zajmova jasno ilustrira zašto su domaći bankari toliko neraspoloženi posuđivati novac tvrtkama. Prema procjeni kreditora, čak tri četvrtine tvrtki koje posluju u Hrvatskoj nije kreditno sposobno.