BEOGRAD Pod imenom Delta plus u Srbiji je počeo s radom prvi investicijski fond, osnivanje kojih je zakonom omogućeno polovicom prosinca 2006. godine. Fond je osnovala kompanija Delta, vlasništvo Miroslava Miškovića, koji je time proširio lepezu poslovanja tako da gotovo nema gospodarske djelatnosti u kojoj nije nazočan. Na konferenciji za medije upriličenoj u povodu početka rada Radmila Bajević, direktorica fonda (Mišković ostaje vjeran praksi da ključne funkcije u svojoj kompaniji povjerava ženama) je izjavila da će uskoro biti investirani vrijednosni papiri u vrijednosti 200 tisuća eura što je minimalni iznos za početak ulaganja. Najavila je kako će 70 posto vrijednosnih papira biti uloženo na domaćem tržištu, a 30 posto na inozemnom. Fond je otvoren za domaće i inozemne pravne i fizičke osobe s time da minimalni ulog za stjecanje investicijske jedinice iznosi 12,5 eura. Plan je fonda da 65 posto ulaže u dionice, do 15 posto u novčane depozite, a ostatak u obveznice i ostale vrijednosne papire. Ambicije fonda su veoma velike jer se planira da će njegova imovina do konca godine iznositi 20 milijuna eura. Fond računa da će Mišković, kao najveći domaći tajkun, biti magnet za privlačenje klijenata, ali se zaboravlja da se on nije obogatio na burzi, nego u špekulativno vrijeme, odnosno kada je Srbija bila izložena međunarodnim sankcijama. Deltin investicijski fond može uskoro računati na povećanu konkurenciju jer je Raiffeisen najavio početak rada svog investicijskog fonda za ožujak. I druge kompanije poput ITM-a kane osnovati investicijski fond, a to je najavila i hrvatska Fima. Glavna zapreka većem broju domaćih investicijskih fondova je nedostatak portfolio menadžera. Komisija za vrijednosne papire dosad je odobrila svega šest licenci. Ti se kadrovi ubrajaju među najbolje plaćene u Srbiji, pa njihova mjesečna primanja iznose pet tisuća eura. Osnivanje fondova omogućava građanima da se s malim sredstvima pojave na burzi gdje je moguća zarada veća od kamata na štednju u bankama.