Snižavanje kreditnog rejtinga Italije ne odražava stvarnost. Čini se da je ova ocjena više diktirana medijskim napisima, a ne realnošću. Očito su na nju utjecale političke okolnosti. Tim je riječima talijanski premijer Silvio Berlusconi reagirao na vijest da je agencija Standard & Poor’s (S&P) snizila kreditni rejting Italije.

Skupo zaduživanje
Rezanje rejtinga ta je zemlja “okusila” prvi put u posljednjih pet godina, a prema objašnjenju agencije niža ocjena rezultat je oslabljenoga ekonomskog rasta, povećane cijene zaduživanja i “ranjive” vlade. U S&P-u objašnjavaju da svi ti problemi uvelike otežavaju napore da se smanji javni dug druge najzaduženije zemlje eurozone, koji se popeo na čak 1,9 bilijuna eura. Od smanjenja kreditnog rejtinga, koji je S&P sveo s “A” na “A+”, Italiju nije spasila ni masovna kupnja njezinih obveznica na koju se početkom kolovoza odlučila Europska središnja banka, i to kako bi spriječila “razlijevanje” dužničke krize po eurozoni. Nisu očito pomogle ni mjere štednje na koje se, braneći rejting svoje zemlje, pozvao Berlusconi. Njegov protukrizni paket usvojio je i parlament, a riječ je o mjerama kojima bi Talijani do 2014. trebali uštedjeti oko 54 milijarde eura. Mjere su u samo mjesec dana nekoliko puta prekrajane, pooštravane, pa ublažavane, a na kraju je, među ostalim, bilo odlučeno da se PDV poveća sa 20 na 21 posto te da se uvede porez od 3% na prihode veće od 300.000 eura. Vlada tvrdi da bi te mjere trebale smanjiti proračunsku potrošnju za 1,8 milijardi eura u 2011. te 5,5 milijardi u idućoj godini. Plan im je smanjiti proračunski deficit na 3,9% BDP-a ove godine te na 2,7% u 2012. Cilj je uravnotežiti proračun do 2014. te sadašnji dug od 120 posto bruto domaćeg proizvoda smanjiti na 112% BDP-a.

Banke na koljenima
S&P još je u svibnju objavio kako će talijanski kreditni rejting staviti na preispitivanje. Ipak, njihova odluka mnoge je iznenadila jer se vjerovalo kako će rejting toj zemlji prvi “srezati” Moody’s. No kako piše Reuters, ta se agencija odlučila produljiti rok za snimanje stanja u Italiji za mjesec dana.Situacija s problematičnim talijanskim dugom katastrofalno se odrazila i na tamošnje banke. UniCredit je tako u ovoj godini izgubio pola svoje vrijednosti, dok je Intesa Sanpaolo “potonula” 44 posto. Osim toga, pozivajući se na svoje, doduše neimenovane izvore u Rimu, Reuters najavljuje kako će talijanska vlada srezati prognoze gospodarskog rasta sa 1,1 na tek 0,7 posto u ovoj godini te da u idućoj godini ne predviđa rast veći od 1 posto.

Grčki referendum

‘Bez glasovanja o euru’
Nakon objave da se u Grčkoj razmišlja o raspisivanju referenduma na temu “ostanak u eurozoni” stigao je demantij. Vladin glasnogovornik rekao je kako je samo u parlament poslan nacrt zakona koji omogućava održavanje referenduma, ali da nacrt ne specificira temu istog.

Brazil nudi pomoć

‘Injekcija’ eurozoni
Iz Brazila je stigla vijest kako ta zemlja planira preko MMF-a eurozoni na raspolaganje staviti oko milijardu dolara svježeg novca kako bi pomogao u borbi s dužničkom krizom.

Ukupno 10 mlrd. dolara
Brazil bi raznim kanalima, uz MMF i kupovinu obveznica u eurozonu ukupno mogao “upumpati” 10 mlrd. USD.

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Čekaju se Rusija i Kina
Analitičari kažu da je taj iznos minoran, ali ako se pomoći pridruže Rusija i Kina, također članice skupine BRICS, efekt bi bio znatan.