Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Bank of England zbog inflacije ostavio kamatnu stopu na 5 posto

Autor: Ana Blašković
07. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Unatoč inflatornim pritiscima presudile su loše korporativne vijesti

Loše vijesti iz korporativnog sektora primorale su prošloga tjedna englesku središnju banku Bank of England da zadrži kamatne stope na razini od pet posto. No zahvaljujući daljnjoj neizvjesnosti ta je institucija spremna smanjiti referentni trošak novca britanskih banaka, sve kako bi spriječila pojavu recesije. Ipak, pritisak na Bank of England je u porastu, posebice nakon tjedna u kojem nije prevladavao optimizam. Također analitičari smatraju da su prognoze za bližu budućnost najsumornije u proteklih jedanaest godina od neovisnosti banke.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Eksperti protiv smanjivanja
Analitičari najglasnije upozoravaju kako banka ne bi trebala rezati kamatne stope jer bi, kako kažu, usporavajuće gospodarstvo i posljedična korekcija plaća i nadnica trebali spriječiti inflaciju. Isto tako drže da ako se nastavi (odnosno ubrza) usporavanje ekonomije, središnja bi banka trebala biti spremna još jedanput spustiti razinu kamatnih stopa. Pritisnuta ubrzavajućom inflacijom čija je kontrola ipak primarni cilj svih središnjih banaka, Europska središnja banka prošlog je tjedna podignula referentnu kamatnu stopu eurozone sa četiri na 4,25-postotnih bodova. No analitičari pak smatraju da bi takva akcija u Velikoj Britaniji bila, kako su se izrazili, “pogubna”. Pred Britanijom je, čini se, kombinacija iz pakla: s jedne strane oštar pad osobne potrošnje, s druge inflatorni pritisci zbog divljajućih cijena naftnih derivata. Rješenje ekonomske politike za pad osobne potrošnje je jednostavno rezanje kamatnih stopa koje bi oživjelo ekonomske tokove i pokrenulo gospodarski optimizam. No u uvjetima sadašnjih cijena nafte na tržištu koje generiraju inflatorne pritiske svako smanjenje cijene novca samo bi jače potpalilo problem i razbuktalo inflaciju. Prema statističkim podacima, pad osobne potrošnje najviše se osjeća u maloprodaji. Britanski pandan švedske Ikee John Lewis bilježi 8-postotni pad ukupne prodaje u lipnju. Prodaja trajnih potrošačkih dobara, poput kućanskih aparata, bilježi osjetno veći pad. Prošloga je tjedna Marks&Spencer također objavio nepredviđeno slabe prihode od prodaje nakon čega je dionica tog lanca oštro korigirana. Indeks koji prati izvedbu britanske maloprodaje, indeks FTSE General Retailers, pao je ove godine 55 posto, spustivši se na najnižu razinu od 1991. godine. S druge strane neovisna istraživanja pokazuju kako je gotovo polovica maloprodajnih kompanija izlistanih na burzama u financijskim problemima. Samo tri godine prije takve probleme imalo je njih osjetno manje – 27 posto.

Loše vijesti iz korporativnog sektora primorale su prošloga tjedna englesku središnju banku Bank of England da zadrži kamatne stope na razini od pet posto. No zahvaljujući daljnjoj neizvjesnosti ta je institucija spremna smanjiti referentni trošak novca britanskih banaka, sve kako bi spriječila pojavu recesije. Ipak, pritisak na Bank of England je u porastu, posebice nakon tjedna u kojem nije prevladavao optimizam. Također analitičari smatraju da su prognoze za bližu budućnost najsumornije u proteklih jedanaest godina od neovisnosti banke.

Eksperti protiv smanjivanja
Analitičari najglasnije upozoravaju kako banka ne bi trebala rezati kamatne stope jer bi, kako kažu, usporavajuće gospodarstvo i posljedična korekcija plaća i nadnica trebali spriječiti inflaciju. Isto tako drže da ako se nastavi (odnosno ubrza) usporavanje ekonomije, središnja bi banka trebala biti spremna još jedanput spustiti razinu kamatnih stopa. Pritisnuta ubrzavajućom inflacijom čija je kontrola ipak primarni cilj svih središnjih banaka, Europska središnja banka prošlog je tjedna podignula referentnu kamatnu stopu eurozone sa četiri na 4,25-postotnih bodova. No analitičari pak smatraju da bi takva akcija u Velikoj Britaniji bila, kako su se izrazili, “pogubna”. Pred Britanijom je, čini se, kombinacija iz pakla: s jedne strane oštar pad osobne potrošnje, s druge inflatorni pritisci zbog divljajućih cijena naftnih derivata. Rješenje ekonomske politike za pad osobne potrošnje je jednostavno rezanje kamatnih stopa koje bi oživjelo ekonomske tokove i pokrenulo gospodarski optimizam. No u uvjetima sadašnjih cijena nafte na tržištu koje generiraju inflatorne pritiske svako smanjenje cijene novca samo bi jače potpalilo problem i razbuktalo inflaciju. Prema statističkim podacima, pad osobne potrošnje najviše se osjeća u maloprodaji. Britanski pandan švedske Ikee John Lewis bilježi 8-postotni pad ukupne prodaje u lipnju. Prodaja trajnih potrošačkih dobara, poput kućanskih aparata, bilježi osjetno veći pad. Prošloga je tjedna Marks&Spencer također objavio nepredviđeno slabe prihode od prodaje nakon čega je dionica tog lanca oštro korigirana. Indeks koji prati izvedbu britanske maloprodaje, indeks FTSE General Retailers, pao je ove godine 55 posto, spustivši se na najnižu razinu od 1991. godine. S druge strane neovisna istraživanja pokazuju kako je gotovo polovica maloprodajnih kompanija izlistanih na burzama u financijskim problemima. Samo tri godine prije takve probleme imalo je njih osjetno manje – 27 posto.

Vlada tek razmišlja
Jedan od relevantnih pokazatelja je rejting koji dodjeljuje Company Watch. Sukladno financijskim pokazateljima raspon njihovih ocjena kreće se od jedan do stotinu. U slučaju da kompanija bude ocijenjena rejtingom ispod 25, opća je ocjena da je tada kompanija u opasnosti. Situacija s britanskom maloprodajom je, sudeći prema toj ocjeni, u najmanju ruku zabrinjavajuća: od 60 kompanija čije kompanije kotiraju na burzama, njih 27 ocijenjeno je rejtingom ispod te granice. Analitičari koji sastavljaju rejtinge u okviru Company Watcha napominju da se u svakom sektoru prije ili poslije nađe oko četvrtina kompanija koje će nositi lošu ocjenu, a praćenje poslovanja pokazuje da će se šest od sedam tih kompanija pasti u financijske probleme u sljedećih pet godina. Primjerice, sektor prodaje automobila, posebice teško pogođen padom prodaje, apelirao je na državu da razmisli o izmjenama davanja koja su uređena tako da “kažnjavaju” vlasnike većih vozila.

Regulatori kaznili SocGen sa 6 mil. USD

Kako prenosi Reuters, bankarska je komisija naglasila da Société Générale nije provodila kontrolu svojih zaposlenika prema pravilima što je omogućilo brokeru Jeromeu Kervielu poduzimanje nezakonitih transakcij a koje su u konačnici dovele do najvećeg skandala zbog nedopuštenog trgovanja u povijesti. Predsjednik Uprave SocGena Daniel Bouton priznao je postojanje pogrešaka u bančinom sustavu interne kontrole te je naglasio kako su kontrole provođene u skladu s propisima vezanim uz svako pojedinačno područje, no nedostajala je horizontalna metoda procjene rizika od protuzakonitog trgovanja i objedinjavanja informacija. Podsjetimo, broker Jerome Kerviel optužen je za kršenje povjerenja, krivotvorenje dokumenata i neovlašten pristup podacima, no pušten je uz jamčevinu i tvrdi da nije kriv te da je čelništvo banke znalo za sve njegove poteze i da je on samo žrtva. SocGen je u ožujku objavio da je ponudom dionica postojećim dioničarima pod povlaštenim cijenama prikupio ciljanih 5,5 milijarde eura.

Autor: Ana Blašković
07. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close