Iako Hrvatska banka za obnovu i razvoj polako napušta praksu ulaganja u temeljni kapital rizičnih tvrtki, ograničavajući ih od ove godine isključivo na inovature koje još nisu uspjele razviti proizvođačke strukture, unutar državne uprave ipak je zaključeno da postoji potreba da država i nadalje kroz vlastiti Venture Capital Fond ulaže u mlade brzorastuće tvrtke. Tijekom ove godine Ministarstvo gospodarstva Vladi bi trebalo predložiti zakonski okvir za osnivanje fonda rizičnog kapitala iz kojeg bi se sredstva ulagala isključivo u nove tvrtke koje imaju znatan potencijal i mogućnost izvoza. Još uvijek nije odlučeno koliki bi trebao biti inicijalni kapital takvog fonda jer će se o njemu konkretno razgovarati prilikom donošenja državnog proračuna za 2008. No, u okviru radnih skupina koje su sudjelovale u izradi nedavno predstavljene strategije rasta izvoza, zaključeno je da osnivačka sredstva ne bi trebala biti ispod 40 milijuna kuna. Prema sadašnjim projekcijama taj inicijalni budžet trebao bi se prikupiti dijelom iz proračuna različitih ministarstava, a dijelom iz poduzetničkih kreditnih programa, odnosno iz sredstava koja poduzetnici vraćaju za dodijeljene kredite. Ako se ideja o osnivanju fonda rizičnog kapitala ostvari, to će biti dosad najveći iznos koji bi država direktno ulagala u tvrtke kojima klasični načini financiranja nisu adekvatni. Naime, najveći godišnji trošak HBOR-a za takva ulaganja bio je u 2005. i iznosio je 35,7 milijuna kuna. Taj kapital HBOR je u 2005. raspodijelio među 100 malih i srednjih tvrtki u kojima je stjecao maksimalno do 38,5% vlasništva. Pravo na takvu vrstu financiranja ostvarile su tvrtke Vitroplant iz Solina, Kupres iz Donjeg Miholjca, Lika iz Donjeg Lapca, Brako iz Posedarja, Bila boja iz Grohota, THC iz Obrovca, Drvodjeljstvo Donja Dobra, Pounje iz Kostajnice, Metal-Sint iz Oklaja te Razvitak iz Ludbrega.