Ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao je u petak ublažiti europske strahove od prekidu opskrbe plinom nakon što je Bruxelles priopćio da će biti uz nove vlasti u Kijevu ako Kremlj ispuni prijetnju i zatvori ventile Ukrajini.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao je u petak ublažiti europske strahove od prekidu opskrbe plinom nakon što je Bruxelles priopćio da će biti uz nove vlasti u Kijevu ako Kremlj ispuni prijetnju i zatvori ventile Ukrajini.
Rusija, koja je prošlog mjeseca razljutila zapadne sile pripajanjem ukrajinskog poluotoka Krima, udvostručila je cijene plina Kijevu i priopćila je da joj duguje 2,2 milijarde dolara za isporučeni plin.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao je u petak ublažiti europske strahove od prekidu opskrbe plinom nakon što je Bruxelles priopćio da će biti uz nove vlasti u Kijevu ako Kremlj ispuni prijetnju i zatvori ventile Ukrajini.
Rusija, koja je prošlog mjeseca razljutila zapadne sile pripajanjem ukrajinskog poluotoka Krima, udvostručila je cijene plina Kijevu i priopćila je da joj duguje 2,2 milijarde dolara za isporučeni plin.
To je podsjetilo na prijašnje "plinske ratove", kada su sporovi između dviju bivših sovjetskih država doveli do problema s isporukama plina zapadnoj Europi. Ponavljanje tog scenarija moglo bi naštetiti kako Rusiji tako i EU-u budući da Rusija zadovoljava oko četvrtine europskih potreba za plinom, ali joj to istodobno donosi i veliki prihod.
"Želim ponovno reći: ne namjeravamo i ne planiramo prekinuti isporuku plina Ukrajini", rekao je Putin na sastanku ruskog Vijeća sigurnosti, a prenijela je televizija. "Mi jamčimo našim europskim klijentima ispunjavanje svih naših obveza", istaknuo je.
Napetosti su se razbuktale nakon svrgavanja s vlasti ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, a nakon toga i ruske aneksije Krima. Odnosi između Rusije i Zapada na najnižoj su razini od završetka Hladnog rata.
Zapad sada strahuje da će Rusija izvršiti invaziju na istočnu Ukrjainu. Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov zanijekao je u petak da Moskva to kani učiniti.
"Mi ne možemo imati takvu želju. Ona je u suprotnosti s osnovnim interesima Ruske Federacije. Mi želimo da Ukrjaina bude cjelovita unutar svojih sadašnjih granica, ali da u potpunosti poštuje regija", rekao je Lavrov, a prenijela je agencija RIA.
Iako su napetosti i dalje visoke glede istočne Ukrjaine, gdje su proruski aktivisti ovoga tjedna zauzeli javne zgrade u dva grada, čini se da glavni spor između Moskve i Zapada postaje pitanje plina.
Velika količina plina kojeg EU dobija iz Rusije dolazi plinovidima preko ukrajinskog teritorija. Moskva kaže da će prekinuti opskrbu ako Ukrajina ne plati dug.
Međutim, ukrajinski ministar energetike Jurij Prodan izjavio je da njegova zemlja "ne može platiti takvu političku, neekonomsku cijenu i zato razgovaramo s Europskom unijom" o tome kako dobaviti plin Ukrajini.
Bruxelles bi mogao pomoći Ukrajini da otplati dug za isporučeni ruski plin, rekao je pak povjerenik Europske komisije za energetiku Guenther Oettinger u petak za austrijski radio ORF.
"Blisko surađujemo s Ukrajinom i njezinom naftnom tvrtkom kako bismo osigurali da ona plati dug i da dugovi njezine naftne tvrtke prema ruskoj tvrtki Gazpromu ne rastu dalje", rekao je Oetttinger.
"Pripremamo rješenje u sklopu paketa pomoći što ga Ukrajini daje Međunarodni monetarni fond, Europska unija i Svjetska banka", objasnio je Oettinger.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu