Vatikanski ekonomski poslovi dugo su bili su tajni, a sada se javno objavljuje godišnja bilanca. No, jedan od malih misterija za javnost ostaje iznos Papine plaće. Tijekom jednog predstavljanja godišnje bilance Vatikana nama novinarima akreditiranima pri Svetoj Stolici jedno od pitanja bilo je dobiva li Papa plaću. Kardinal Sergio Sebastiani, donedavni predsjednik Prefekture za ekonomska pitanja Svete Stolice (praktički, ministarstvo ekonomije i financija), odgovorio je kako smatra “da je to normalna stvar”. “I šef talijanske države prima plaću, pa bi bilo normalno da i Papa prima plaću, ali ne znam kako je to regulirano”, iskreno je odgovorio kardinal Sebastiani.

Apsolutni monarh
Poslije je stiglo pojašnjenje da se, kada je riječ o papi, ne može govoriti o “plaći u uskom smislu te riječi”. Naime, papa je apsolutni monarh, vladar Države Vatikanskog Grada i na čelu je Katoličke crkve, pa prema tome može sam odlučivati o svim financijama. Ipak, papa daje u dobrotvorne svrhe gotovo sva sredstva koja su mu na raspolaganju. Koliko je poznato, Ivan Pavao II. tijekom svog dugog pontifikata, od 1978. do 2005., nikada nije upotrijebio gotovinu.Bilanca Sv. Stolice obznanjuje se polovicom godine za prethodnu godinu. Tako je 6. srpnja 2007. bila objavljena bilanca za 2006. godinu. iz koje se vidjelo kako je treću godinu zaredom, nakon dugog razdoblja minusa, poslovanje bilo pozitivno za 2,4 milijuna eura. Razlozi pozitivne bilance nalaze se u porastu priloga Sv. Stolici od biskupskih konferencija, vjernika i raznih ustanova pa su u 2006. iznosili 86 milijuna eura u odnosu na 73,9 milijuna u 2005. Najviše su priloga, odnosno Petrova novčića (Obolo di San Pietro), dale biskupske konferencije SAD-a, Njemačke i Italije. Dakako, i vjernici kao pojedinci prilažu Petrov novčić. Najveći troškovi u 2006. bili su za plaće zaposlenih i za mirovine, a iznosili su 126,2 milijuna eura, dok su u 2005. iznosili 121,3 milijuna eura. Zaposlenih u gradu-državi Vatikanu ima 1693. Povećani su i troškovi održavanja apostolskih nuncijatura (veleposlanstava) sa 13,4 milijuna dolara u 2003., na 15,3 milijuna u 2004., pa 19,6 milijuna u 2005. i na 20,6 milijuna u 2006. godini. Kardinal Sebastiani je kazao kako je za 2006. u blagajne Sv. Stolice ukupno ušlo 227,8, a izašlo 225,4 milijuna eura, s ostatkom od 2,405.315 eura. Sveta Stolica financira vatikansku televiziju i radio, glasilo Osservatore Romano, Sala Stampu (dvoranu za akreditirane novinare), Internet itd., odnosno ulaže se u obnove nekih zgrada unutar vatikanskih zidina, kao i onih u vatikanskom vlasništvu izvan tih zidina. U 2005. godini za takve intervencije utrošeno je 10,4 milijuna eura, a u 2006. 9,8 milijuna. Na Španjolskom trgu u Rimu obnovljena je, na primjer, zgrada sjedišta Kongregacije za evangelizaciju naroda kojoj je svojedobno na čelu bio hrvatski nadbiskup Josip Uhač, koji je trebao postati kardinal, ali je 1998. umro tri dana prije proglašenja. Sveta Stolica preko APSA-e, ustanove za upravljanje dobrima Apostolskog Sjedišta, obavlja financijske aktivnosti koje su zbog fluktuacije američkog dolara u 2006. imale dobit od 13,7, a 2005. čak 43,3 milijuna eura.

Oslobođena poreza
Vatikan zarađuje i na nekretninama, odnosno njihovim iznajmljivanjem. Hrvatsko veleposlanstvo pri Sv. Stolici plaća najam svojih prostorija u Via di Conciliazione, onoj koja vodi do Trga svetog Petra. U 2006. se od nekretnina dobilo 32,3 milijuna eura u odnosu na 22,4 milijuna eura u 2005. Inače, Crkva je u Italiji oslobođena od plaćanja poreza na nekretnine. Vatikan ima kao monetu euro (prethodno je imao talijansku liru) te tiska malu količinu europske monete, a zarađuje se i na filateliji.

Silvije Tomašević, posebni izvjestitelj iz Rima

Radio mora smanjiti broj zaposlenih

Za pet izdavačkih poduzeća Sv. Stolice (Radio Vaticana, Tipografia Vaticana, Editrice Osservatore Romano, Centro Televisivo Vaticano i Libreria Editrice Vaticana) rezultat je negativan svake godine, a 2006. minus je iznosio 12,8 milijuna eura. Samo Libreria Editrice Vaticana, koja ima ekskluzivna prava na Papine knjige u 2006., poslovala je s dobitkom od 1,3 milijuna eura s poslovima koji su obrnuli 10 milijuna eura. Zbog stalnih gubitaka Radio predviđa smanjenje broja zaposlenih sa 395, na 335 do 2013. godine.