U dijelu švedske prijestolnice niče, kao to opisuje Atrium Ljungberg, vodeća tamošnja tvrtka za urbani razvoj, “najveći drveni građevinski projekt na svijetu”, vrijedan 12 milijardi švedskih kruna (oko 1,1 milijardu eura).

Riječ je o Sickli, nekoć industrijskom području južno od središta Stockholma, poznatom po proizvodnji dizelskih motora, koje se pretvara u moderan kvart građen unakrsno lameliranim drvom, koje će činiti jezgre, podove i zidove novih zgrada.

Veliki projekti

Ovo su trenutačno najveće investicije u državi: ‘Hrvatska izvrsna lokacija za visokotehnološku proizvodnju’

Nove drvene stambene zgrade, uredi, škole i trgovine bit će isprepleteni s postojećim starijim građevinama, od kojih su neke prenamijenjene u knjižnice ili kina, a cijelo područje prostirat će se na 250.000 četvornih metara.

Håkan Hyllengren, direktor razvoja poslovanja Atrium Ljungbergu, izjavio je kako Sickla ima ambiciju postati ogledni primjer održivog razvoja. Građevinski sektor zaslužan je za čak 37 posto svjetskih emisija ugljikova dioksida, što ga, prema podacima Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, čini jednim od najvećih krivaca kad je riječ o stakleničkim plinovima.

„Poslujemo u sektoru u kojem zaista možemo nešto promijeniti, budemo li gradili na drukčiji način, budemo li zgradama upravljali na ekolološki prihvatljivo,“ rekao je Hyllengren za CNBC putem videopoziva.

Atrium Ljungberg planira do 2030. gotovo potpuno smanjiti emisije iz gradnje, što Hyllengren smatra “hrabrom i zahtjevnom” odlukom.

Istraživanja pokazuju da masivne drvene građevine proizvode znatno manje emisija od onih izgrađenih od čelika ili betona.

Lanjska studija američke Službe za šumarstvo (USDA Forest Service) pokazala je da drvene zgrade imaju znatno manji potencijal globalnog zagrijavanja, s emisijama čak 81 posto nižima nego kod betonskih konstrukcija, dok su emisije kod čeličnih konstrukcija niže za 76 posto.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Gotovo dvije trećine švedskog teritorija prekriveno je šumama, a drvo se u graditeljstvu koristi već dugi niz godina. “Imamo snažnu kulturnu povezanost sa šumom.

Mnogi Šveđani odlaze u nju kako bi se opustili ili bavili različitim aktivnostima. No, šuma je i važan dio gospodarstva, ne samo zbog graditeljstva, već i zbog energetike, proizvodnje celuloze i raznih proizvoda na bazi biomase.“ rekao je Oskar Norelius, glavni arhitekt u tvrtki White Arkitekter, koja surađuje s Atrium Ljungbergom na ovom projektu.

Ipak, Hyllengren ističe da su drvene građevine u Švedskoj dosad „uglavnom bile pojedinačne kuće, tu i tamo“, pa je gradnja cijelog ‘grada’ od drva nešto sasvim novo.

Norelius je projektirao i Sara Kulturhus, dvadeseterokatnu zgradu na sjeveru Švedske izgrađenu od drva, koja obuhvaća muzejske i galerijske prostore, dvoranu za događanja, knjižnicu te Wood Hotel s 200 soba.

Taj je projekt pomogao ljudima iz industrije da uoče potencijal gradnje većih objekata od drva, što se često doživljava kao izazov zbog strogih propisa o zaštiti od požara. “Promijenili smo način razmišljanja i pokazali da drvo može biti pokretač arhitekture, a ne ograničenje”, istaknuo je Norelius.

Prvih 80 stanova niče krajem 2025.

Prva faza razvoja, stambeno naselje Kvarter 7 koje čini 80 stanova, bit će dovršeno do kraja 2025., a White Arkitekter trenutačno radi na projektiranju prve poslovne zgrade u Sickli.

Projekt već ima građevinsku dozvolu za objekte s mješovitom namjenom, što znači da bi stanovi u budućnosti mogli postati uredi, čime bi dobili svoj „drugi život“, kaže Norelius. Do 2027. planira se izgradnja još oko 2000 stanova.

Osim što je drvo održivo, ljudi ga jednostavno vole. Posjetitelji Sara Kulturhusa nerijetko grle drvene stupove, a Norelius vjeruje da bi se slično moglo događati i u Sickli. Konstrukcija zgrada bit će otvorena i vidljiva, uključujući cijevi i ventilacijske sustave, pa bi moglo biti još drvenih stupova “na koje se ljudi mogu nasloniti ili ih dodirnuti”, kaže on.

Kao i mnoge druge europske zemlje, Švedska je doživjela pad tržišta nekretnina zbog rasta kamatnih stopa 2023., no Hyllengren kaže kako se „osjeća da se situacija počinje mijenjati”.

Uz dobru prometnu povezanost Sickla sa središtem Stockholma – vlakovima, tramvajima i budućom linijom podzemne željeznice, Hyllengren optimistično gleda na budućnost.

Iako je betonska stropna ploča oko 20 posto jeftinija od drvene, Hyllengren naglašava da je gradnja u drvu znatno brža, što znači da su stanovi i uredi spremni za najam u kraćem roku.

Osim toga, ljepota drva mogla bi investitorima donijeti i financijsku korist. „Vjerujemo da stvaramo nešto što će biti atraktivno, i da ćemo zahvaljujući tome ostvariti veće prihode od najma,“ rekao je Hyllengren.