Pita li se glavne ekonomiste vodećih banaka, ove je godine realno očekivati za cijeli postotni bod niži gospodarski rast u odnosu na lanjskih 3,9 posto. Hrvoje Dolenec (Zaba), Ivana Jović (PBZ), Alen Kovač (Erste) i Zrinka Živković Matijević (RBA) prilično su složni oko toga: raspon očekivanja za BDP im se kreće između i dalje solidnih 2,8 i 3 posto, a 2,9 posto je srednja vrijednost i u prognozama za 2026. U analizi te ankete u Hrvatskoj udruzi banaka ističu kako glavno “pogonsko gorivo” i dalje ostaju osobna potrošnja i bruto investicije.

Osobnu potrošnju taj kvartet ekonomista ove godine vidi na 3,6 posto realnog rasta, dok bi investicije nakon lanjskih čak 9,9 posto trebale usporiti na prosječno očekivanih 4,1 posto. No, dok se za potrošnju kućanstava zbog izgledno sporijeg rasta plaća i niže inflacije dogodine predviđa daljnje usporavanje (na 3,1%), kod investicija se zbog EU fondova računa na ponovno ubrzanje – na 4,7 posto.

Osim signala koje u pogledu trendova pružaju kretanja investicijskih kredita i pokazatelja građevinskih aktivnosti, u priču o solidnoj dinamici investicija uklapaju se i s njima povezane učestale vijesti iz poslovnog sektora. Obilježavanja dovršetka ili početka kapitalnih ulaganja uobičajeno se najzgusnutije događaju uoči izbora. No, iako je “superizborna” godina iza nas, takvih prigoda ne manjka ni posljednjih tjedana.

Jedan od najsvježijih primjera je prošlotjedno otvaranje 50 milijuna eura vrijedne investicije u napredno postrojenje za odvajanje zraka za proizvodnju tekućeg kisika, dušika i argona u velikogoričkoj zoni Rakitovec. Njegova izgradnja trajala je manje od dvije godine, a trenutačno izravno ili posredno zapošljava 30-ak ljudi. Iza tog ulagačkog pothvata stoje dvije talijanske grupacije, SIAD i SOL, koje su ga realizirale putem zajedničke tvrtke OXY Technical Gases uz podršku EBRD-a.

Val privatnih ulaganja

Dva dana prije vlasnici Leda, a to je već četvrtu godinu britanska kompanija Nomad Foods, pohvalili su se novom proizvodnom linijom za King sladolede u koju je uloženo 4,2 milijuna eura. Time su, kažu, proizvodna ulaganja u zagrebačku sastavnicu grupacije dosegnula 21 milijun, a ukupna 43 milijuna.

Isto tako, prije nekoliko dana u poduzetničkoj zoni u Novskoj postavljen je kamen temeljac za gradnju oko 35 milijuna eura vrijednog industrijskog pogona TECE grupe, njemačke grupacije koja slovi za jednog od vodećih svjetskih proizvođača sanitarnih sustava i instalacijskih rješenja. Novska je, kažu, izabrana između pet zemalja i ukupno 30 različitih lokacija koje su se razmatrale. Novi pogon služit će kao “višenamjenska tvornica” za inovativne tehnologije, zapošljavat će oko 200 ljudi, a otvorenje se planira idućeg ljeta.

Na istoku Hrvatske prošli je tjedan pokrenuta dva milijuna eura vrijedna investicija u novi logistički centar EcoCorteca, jednog od najvećih europskih proizvođača antikorozivne ambalaže. Nakon što su 2022. dovršena dva proizvodna pogona (za preradu polimera i za recikliranje otpadnih materijala iz same tvornice), logistički centar bi dogodine trebao biti integriran s postojećim kapacitetima u Belom Manastiru, najavljuje prvi čovjek EcoCorteca Boris Mikšić. Dosadašnja ulaganja i rezultate potvrđuju, kaže, da je “Hrvatska izvrsna lokacija za visokotehnološku proizvodnju”, usput dodajući kako je “početna sabotiranja i podmetanja određenih struktura ostavio u prošlosti”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Nešto ranije u srpnju trgovački lanac Pevex u Gospiću je otvorio svoj 32. prodajni centar, u koji je uloženo više od 10 milijuna eura. To je dio šireg investicijskog plana kojim se predviđa širenje mreže na 40 prodajnih centara, a trenutačno uključuje gradilišta u Đakovu, Dugopolju i Varaždinu. Heineken se pak prošli mjesec pohvalio dovršetkom ulaganja u novu liniju za punjenje limenki, najveću pojedinačnu investiciju u okviru investicijskog ciklusa vrijednog 25 milijuna eura. Ni ova godina, dakako, nije prošla bez otvaranja novih ili renoviranih kapaciteta u turističkom sektoru uoči početka glavne sezone.

Tako su prije nepunih mjesec dana na Ugljanu otvorena vrata Curio Collection by Hilton, prvog hotela tog brenda izgrađenog na nekom od hrvatskih otoka, čija izgradnja je sufinancirana sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Istodobno, tj. u Puli je u lipnju otvoren Heritage&Resort hotel Monumenti (5 zvjezdica), kojim je zaokružen investicijski ciklus tvrtke Kermas Istra Danka Končara.

Tih je dana i najveća hotelsko-turistička grupacija u Hrvatskoj, Valamar, upriličila otvorenje ljetovališta Arba Resort 4*, u okviru rapskog Imperiala, čime je zaokružena prva faza najvećeg razvojnog projekta na Rabu čija je ukupna vrijednost procijenjena na 82 milijuna eura. Taj će se ulagački projekt konačno finalizirati tijekom iduće, kada će vrata turistima otvoriti i Pical Resort koji Valamar Riviera na svojim mrežnim stranicama već nudi kao “novo u 2026.”. Inače, na razini grupe za ovu su godinu kapitalna ulaganja planirana na više od 160 milijuna eura.

I Podravka, koja je početkom ove godine zaokružila veliki investicijski ciklus u tehnološku, logističku i informatičku modernizaciju u strateškom području Prehrane (250 milijuna eura), novom petogodišnjom Strategijom poslovanja u lipnju je, uz ostalo, najavila i značajna ulaganja. Ovaj put jači je naglasak na Poljoprivredu i Farmaceutiku, a planovi su teški oko 236 milijuna eura.

Što je s produktivnosti?

Zasad je teško je reći kako će se niz pojedinačnih ulagačkih priča iz poslovnog sektora “vidjeti” u zbirnoj slici bruto investicija 2025. U prognozama se uglavnom predviđa njihov solidan ukupan rast (premda i nominalno i realno nešto sporiji nego lani), uvelike zbog i dalje izdašnog oslonca na (su)financiranja sredstvima iz fondova EU.

Lani su bruto investicije u fiksni kapital premašile 20 milijardi eura, što je nominalno 15-ak, a realno 9,9 posto više nego godinu prije. Od ukupnog iznosa približno četvrtina, tj. oko pet milijardi otpada na tzv. opću državu (godinu prije 4,3 milijarde), s tim da i u preostale tri četvrtine nemalo participiraju i velike kompanije u pretežito državnom vlasništvu.

Međutim, osim što je kod investicija barem podjednako, ako ne i važnija njihova produktivnost, Finina je nedavna objava financijskih rezultata poduzetnika za 2024. ponudila i zanimljivo zapažanje u vezi s investicijama poslovnog sektora. U godini u kojoj su poduzetnici dobitaši ukupno iskazali 12,5 milijardi eura dobiti (+11,8 posto), prema godišnjim izvješćima ukupne bruto investicije (samo) u novu dugotrajnu imovinu su blago smanjene.

Prema Fini, iznosile su nepunih 5,4 milijarde eura, odnosno 0,2 posto manje nego godinu prije, a samo u kategoriji mikro poduzetnika su porasle, i to čak 60 posto (na 573 milijuna). Kod velikih poduzetnika, koji su iznijeli više od tri milijarde eura investicija u novu imovinu, kao i kod srednjih s nešto više od milijardu eura, zabilježen je godišnji pad za 2,2 odnosno 3 posto, a najizraženiji pad, čak 14 posto, iskazan je u kategoriji malih poduzetnika.