Njemačka treba doseljenike, jer je njezino stanovništvo sve starije, a generacije iz doba visokog nataliteta polako odlaze u mirovinu. Već sada posvuda nedostaje stručne radne snage. Zato je cilj njemačke vlade učiniti zemlju interesantnom za kvalificirane radnike iz inozemstva, piše Deutsche Welle.

Već deset godina postoji portal ” Make it in Germany” koji bi na raznim jezicima trebao pomoći interesentima za zapošljavanje u Njemačkoj.

Najviše ispitanika iz Turske

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) je preko tog portala provela ispitivanje tisuća kvalificiranih radnika iz zemalja koje nisu članice EU-a. Cilj je bio utvrditi motive, nade i bojazni ljudi koji razmišljaju o radu u Njemačkoj.

” To je jedinstvena studija na svijetu tijekom koje smo pratili osobe od trenutka kada su pokazali zanimanje za zemlju”, kaže Thomas Liebig iz OECD-a.

tržište rada

U Njemačkoj je još uvijek nepopunjeno 700.000 radnih mjesta

U prvom krugu je tijekom ljeta i jeseni 2022. ispitano skoro 30.000 ljudi. Pola godine kasnije, 10.000 njih je odgovorilo i na daljnja pitanja OECD-ovih znanstvenika. U jesen i zimu 2023. na kraju je provedeno zaključno ispitivanje u kojem je sudjelovalo 6.000 ljudi.

Najvažnije zemlje podrijetla ispitanika su Turska (13 posto), Indija (10 posto) i Kolumbija (9 posto), a po četiri posto ispitanika dolazi iz Egipta, Alžira, Argentine, Meksika, Filipina i Rusije.

Tko je sudjelovao u anketi? ” To su pretežito muškarci, njih je oko 75 posto”, kaže voditelj ove studije Liebig.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

” Oni su u velikoj mjeri visoko kvalificirani. 75 posto ih ima fakultetsku diplomu, a od toga trećina i magisterij ili doktorat. Većina ih ima obitelj. Visoki udio, oko 60 posto, ima najmanje osnovno znanje njemačkog jezika, a svaka treća osoba čak i viši stupanj.”

” Njemačka ostaje atraktivna zemlja za mnoge visoko kvalificirane osobe iz inozemstva”, stoji u studiji. No mnogi ispitanici se žale na predugo čekanje na vizu. U Turskoj je svaki treći ispitanik (30 posto) svoja iskustva s njemačkim doseljeničkim sustavom zato opisao kao ” prije loš” ili ” vrlo loš”. U Alžiru se tako izjasnio svaki peti ispitanik.

Posebno su važne osobne preporuke

Prijatelji, obitelji ili kolege s posla ispitanicima su dali najvažniji poticaj za zanimanje za Njemačku.

Kao glavni razlog za razmišljanje o odlasku u Njemačku većina ispitanika je navela nadu u dobre šanse na poslu i u karijeri. Također se često navode i sigurnost, dobar zdravstveni sustav, demokracija i pravna država, dobar obrazovni sustav te dobre šanse za partnera ili člana obitelji.

U više od 12 mjeseci, koliko je ukupno proteklo između različitih rundi ispitivanja, samo je mali dio (5 posto) uspio doći u Njemačku. To su prije svega bili ljudi koji su dobro umreženi i znaju njemački jezik.

Skoro svi oni rade u Njemačkoj puno radno vrijeme (93 posto). Polovica radi kao inženjeri ili informatičari, a svaki deseti u zdravstvu ili njezi starijih i bolesnih.

Skoro polovica mjesečno zarađuje više od 4.000 eura bruto, 13 posto više od 6.000, a deset posto njih prima plaću manju od 2.000 eura bruto.

Većina (59 posto) je svojim životom u Njemačkoj sve u svemu „prilično zadovoljna” ili „vrlo zadovoljna”. Posebno pozitivno su vrednovali kvalitetu života, njemačku kulturu i mentalitet ljudi, kao i kulturu dobrodošlice u Njemačkoj.

“Nezadovoljni” ili ” prilično nezadovoljni” su mnogi ispitanici svojim kontaktima s uredima za strance kao i svojom plaćom i financijskom situacijom (40 posto).

Zadovoljni i smještajem

U Istri je preko 25.000 stranih radnika. ‘Ne planiram otići, ovdje zarađujem puno’

Rasizam i diskriminacija

Velik broj ispitanika je izrazio zabrinutost da bi u Njemačkoj mogao postati žrtvom diskriminacije i rasizma.

Oni koji su za trajanja ispitivanja došli u Njemačku i ovdje rade čak kažu da je realnost puno gora nego što su mislili.

” Od onih koji su uspjeli doći u Njemačku više od polovica kaže da su diskriminirani kod traženja stana. Vrlo mnogo njih, skoro 40 posto, izvijestilo je i o iskustvima s diskriminacijom i rasizmom u trgovinama, restoranima ili na ulici”, kaže Thomas Liebig. ” To su zastrašujuće brojke.”

Bolja iskustva od očekivanih ispitanici su imali samo s policijom i školama koje polaze njihova djeca.

Rasizam kao prepreka

Autori studije OECD-a preporučuju Njemačkoj povećanje broja zaposlenih u uredima za izdavanje viza u inozemstvu i uredima za strance u Njemačkoj. Osim toga, predlažu da se u inozemstvu povećaju poticaji za učenje njemačkog jezika. I također, da se hitno nešto poduzme protiv diskriminacije i rasizma.

Prema posljednjem migracijskom izvješću OECD-a skoro polovica stranaca koji se trajno nastanjuju u Njemačkoj dolazi iz drugih članica EU-a. Druga skupina po veličini (21 posto) su izbjeglice, a slijede članovi obitelji onih koji već žive u Njemačkoj (15 posto). Najmanju skupinu doseljenika s 14 posto čine ljudi koji su radi posla u Njemačku došli iz država izvan EU-a.