Ruska financijska korporacija (AFK) kani sudjelovati na natječaju za kuponju Telekoma, vodećeg mobilnog operatera na srpskom tržištu. Telekom ima više od sedam milijuna korisnika, a uz to posjeduje 67 posto vlasništva u Telekomu Republike Srpske, te udjel u crnogorskom T-comu.

AFK je osnovan 1993. godine i nalazi se među deset najvećih svjetskih kompanija po dobiti od 218 milijuna dolara, dok mu je godišnji prihod 33 milijarde dolara. Srpska vlada rado bi vidjela rusku kompaniju kao mogućeg kupca, jer računa da bi od nje mogla dobiti najmanje 2,5 milijarde eura, za koliko je spremna prodati stopostotno vlasništvu u Telekomu. To bi bila dosad najveća akvizicija po kojoj je jedna srpska tvrtka prodata inozemnoj kompaniji. Dosad rekord drži norveški Telenor, koji je svojedobno za Mobtel platio 1,513 milijardu eura. Zasad, prema vladinim informacijama još nije stigla službena ponuda za kupnju Telekoma, ali postoje neformalni kontakti s više kompanija među kojima se nalazi i još neimenovana američka tvrtka. Tek kada stignu službene ponude vlada je spremna objaviti međunarodni natječaj o prodaji.Još nije poznato kako bi se vlada, u slučaju prodaje stopostotnog vlasništva, odnosila prema 15 posto udjela, što ga je odobrila građanima dodjelom besplatnih dionica, ali im još nije dopustila trgovati njima, kao i 7,5 posto, koji pripada sadašnjim i bivšim zaposlenicima.

Kao jedno od rješenja se navodi prodaja cjelokupnog paketa u kojemu bi se, pored državnog vlasništva našle i dionice građana, te zaposlenika. Građanima i zaposlenicima je prodaja suspendirana jer je ocjenjeno kako bi oni prodajom dionica preko burze oborile cijenu Telekoma, što vladi ne ide u prilog. Zato bi se njima nakon privatizacije isplatio dio od 15, odnosno 7,5 posto dobijenog novca.I prethodna vlada je kanila prodati Telekom, bez obzira što je to, poslije NIS-a najprofitabilnija domaća tvrtka, ali nije bilo kupca koji bi platio traženu cijenu od 1,4 milijardu eura za 50 postotno vlasništrvo. Tada je austrijski Telekom ponudio 930 milijuna eura, što vlada nije prihvatila.Da bi postigla što bolju cijenu vlada je otkupila 20 posto vlasništva za 300 mlijuna eura, što ga je u Telekomu imala grčka kompanija OTE.Nakana o prodaji Telekoma naišla je na oprečne ocjene. Dok vlada tvrdi kako Telekom, bez obzira na ostvarivanje godišjega profita od 130 milijuna eura ne može pratiti, u tehnološkom pogledu, konkurente Telenor i Vip mobile, te da ga treba prodati dok se još može postići dobra cijena, dotle u stručnim krugovima prevladava ocjena kako ne bi trebalo prodavati " koku koja nosi zlatna jaja".

U dobro upućenim krugovima postoji uvjerenje kako je vlada prisiljena prodati Telekom i dobijenim novcima mogla pravodobno vraćati inozemne dugove prispjele za naplatu. Godišnje obveze otplate dugova prelaze tri milijarde eura. Tolika opterećena potrajat će još najmanje tri godine, tako da se sada otplata zajmova rješava uzimanjem novih kredita. Zbog suficita u državnom proračunu vlada je odlučila prijevremeno vratiti dug Londonskom kubu od 430 miijuna eura, jer je taj zajam uzet po nepovoljnijim uvjetima od sadašnjeg zaduživanja. Srpski vanjski dug narastao je na blizu 25 milijardi eura, što je blizu 80 posto BDP, dok zakonska granica zaduživanja iznosi 45 posto BDP. Telekom je, pored Elektroprivrede, koju vlada ne kani prodavati, jedina kompanija za koju vlada procjenjuje da bi je mogla prodati po povoljnoj cijeni. Svojedobno je vrijednost Telekoma procjenjena na 3,2 milijarde eura, ali se pokazalo kako nema inozemne kompanije koja bi izdvojila toliki iznos, pa je sada cijena smanjena na 2,5 milijarde eura.