Sjećanja na najveću svjetsku recesiju od 30-ih godina prošlog stoljeća polako blijede, a svijet sve više počinje sličiti na revitaliziranu američku ekonomiju, počinje britanski dnevnik The Guardian tekst o prognozama za sljedeću godinu. Navodeći pet glavnih pitanja koji će utjecati na globalno gospodarstvo sljedećih 12 mjeseci, list ne daje odgovor u kojem će smjeru ona krenuti jer bi ti faktori mogli poboljšati ili slomiti globalnu ekonomiju. Zajednički nazivnik svim pitanjima je – geopolitika. O njoj će ovisiti slika svijeta 2015. godine, a izazova je i više nego dovoljno. 

Što će učiniti Putin?
Prva stvar koja će uvelike krojiti globalnu sliku 2015. je rusko-ukrajinski sukob koji je zaoštrio odnose između zapada i Rusije ugrozio je rusku ekonomiju zbog čega bi ona u godini pred nama mogla u najboljem slučaju stagnirati. Dramatičan pad rublje i povećanje referentne kamatne stope sa 10,5 na 17 posto spasilo je Rusiju od bankarske krize. Priznao je to u ponedjeljak i tamošnji ministar za ekonomske odnose Aleksej Uljukajev. Veliki pad cijene nafte i zapadnjačke sankcije dodatno osiromašuju ruski proračun. To bi moglo dovesti do značajne recesije u Rusiji, a onda posljedično i do oštrijeg stava predsjednika Vladimira Putina prema Ukrajini. Taj stav ne bi ugrozio samo Rusiju ili Ukrajinu, nego ruske susjede i eurozonu koja se jedva oporavlja od velike gospodarske krize. Druga stvar koja izaziva zabrinutost financijaša je da bi se ruski problemi lančanom reakcijom mogli proširiti na sva brzorastuća tržišta u koja su se do jučer kleli kao siguran ulog. 

'Crno zlato'
Nafta je značajan izvor prihoda Rusije, a daljnji pad njezine cijene ugrožava ne samo proračun te zemlje, već i globalno gospodarstvo. U ljeto ove godine cijena barela iznosila je 114 dolara, da bi se na kraju prosinca prepolovila. Istina, niska cijena nafte može i pomoći oporavku gospodarstava jer smanjuje trošak poslovanja poduzeća te potiče veću potrošnju. Dugi gospodarski svjetski rast koji je trajao od 1948. do 1973. godine, kao i 15-godišnje razdoblje koje je prethodilo velikoj recesiji 2008. godine posljedica je jeftine nafte. Četiri velike recesije nakon Drugog svjetskog rata (1974-75., 1981-1982., 1990-91., 2008-09.) povezane su s rastom cijene nafte. Međutim, kako ništa nije crno-bijelo, tako ni pad cijene nafte ne odgovara svima. Značajan pad bi mogao dovesti do kreditnog stresa, što bi moglo utjecati na brojne vlade, pogotovo one u Iranu, Venecueli i Rusiji. Osim toga, pad bi mogao ugroziti američko vađenje nafte iz škriljevca koja se financira visokorizičnim, takozvanim junk obveznicama. Dugoročno niske cijene nafte iz konvencionalnih izvora mogle bi natjerati ulagače u škriljevce da se povuku, što bi ugrozilo likvidnost cijelog sektora. Škriljevci bi tako  mogli postati novi hipotekarni krediti koji su uzrokovali  financijski slom 2008. 

Prvaci gube zamah
Svjetska ekonomija će u 2015. najviše ovisiti o kineskom gospodarstvu. Ta je zemlja već danas najveća svjetska ekonomija, ali je već sad sigurno da će joj rast 2015. biti niži nego ove godine. Pitanje je samo koliko nizak. To će utjecati na izvoz ostalih ekonomija u Kinu, što će posebno osjetiti velike izvozne zemlje poput Njemačke koja kinesku industrijsku ekspanziju opskrbljuje strojevima. Jednako je i s Australijom koja sirovine prodaje kineskoj industriji. Kina će, osim toga, izvoziti deflaciju u ostatak svijeta jer će svojom jeftinijom robom preplaviti europska i američka tržišta, smanjujući inflatorne pritiske. 

Opet na kušnji
To će, prije svega, utjecati na eurozonu i politiku ECB-a banke kojoj prijetnja deflacijom predstavlja jedan od najvećih izazova dosad. Grčka i Španjolska već su u deflacijskoj spirali koja prijeti širenjem na ostatak eurozone. ECB se boji daljnjeg pad cijena jer se očekuje da će potrošači i poduzeća odgoditi planove potrošnje očekujući nastavak sniženja cijena. Slabi oporavak gospodarstva u eurozoni, niske cijene nafte i nedostatak inflatornih pritisaka će zadati velike glavobolje čelnim ljudima centralne banke u 2015. 

Svi čekaju FED
Na svijet će jednako tako utjecati i događaji u SAD-u. Najavljeno prvo dizanje kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi od 2008. uzrokuje špekulacije investitora koji pokušavaju iz svake izjave iz FED-a pogoditi točan datum. To će uzrokovati nesigurnost na financijskim tržištima. Iako je FED objavio da će biti strpljiv, oporavak američke ekonomije govori da bi povećanje stopa moglo uslijediti vrlo brzo. 
 

2015.

SAD

Očekujući pad kamatnih stopa
Ulagači će pokušati pogoditi kada će FED povećati kamatne stope, što će izazivati nove nesigurnosti  na globalnim financijskim tržištima

Kina

Opasno usporavanje
Usporavanje kineskog gospodarstva osjetit će izvozno orijentirane zemlje poput Njemačke i Australije, a Kina će izvoziti deflaciju koja je trenutno najveći protivnik eurozone

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

Rusija

Pritisak na Putina
Slabljenje ruskog gospodarstva zbog zapadnih sankcija mogao bi dodatno zaoštriti stav ruskog predsjednika Vladimira Putina, što će se odraziti na brzorastuće ekonomije i eurozonu

Nafta

Pad cijena – blagoslov i prokletstvo
Pad cijena nafte mogao bi pomoći oporavku svjetskog gospodarstva, ali bi isto tako mogao ugroziti proizvođače poput Irana, Venecuele, Rusije ili SAD-a

Eurozona

Muke za ECB
Najveći izazov Europske centralne banke u 2015. godini bit će kako zaustaviti deflaciju koja je već načela Španjolsku i Grčku prijeteći širenjem na ostatak eurozone. Ona bi mogla dovesti do stagnacije gospodarstva jer će i potrošači i poduzeća odgoditi svoje planove potrošnje očekujući nastavak pada cijena što bi moglo imati pogubne posljedice