Rast kineskog gospodarstva ove će godine zaostati za regijom istočne Azije, što nije zabilježeno od 1990.. To dokazuje koliku su štetu donijele mjere nulte tolerancije na širenje koronavirusa te potres na kineskom tržištu nekretnina.

Naime, Svjetska banka snizila je prognoze rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva na 2,8 posto u 2022. godini. Za usporedbu, Svjetska banka ocjenjuje da je lani kineski BDP ojačao 8,1 posto, a još u travnju ekonomisti te institucije prognozirali su da će rast ove godine iznositi između 4 i 5 posto.

Cijena suzbijanja
Istovremeno, poboljšane su prognoze za regiju istočne Azije i Pacifika. Ta regija, bez Kine, ove bi godine ekonomski trebala ojačati za 5,3 posto, što je primjetno ubrzanje s obzirom da je lani ostvaren rast od 2,6 posto.  Ubrzanje ekonomskog rasta bit će rezultat visokih cijena sirovina i oporavka osobne potrošnje nakon pandemije koronavirusa.

“Kina, koja je predvodila oporavak od recesije izazvane pandemijom i uglavnom nije imala većih problema od delta soja koronavirusa, sada plaća ekonomsku cijenu obuzdavanja COVID-a u svojoj najzaraznijoj varijanti”, istaknuo je za Financial Times Aaditya Mattoo, glavni ekonomist Svjetske banke za istočnu Aziju i Pacifik.

Kina je postavila cilj rasta BDP-a u ovoj godini na 5,5 posto. No, i to bi bila najniža stopa rasta u posljednja tri desetljeća. No, u posljednjih šest mjeseci, ekonomske perspektive Kine značajno su se pogoršale.

To je ponajprije rezultat politike suzbijanja koronavirusa kroz stroga zaključavanja i masovna testiranja. To je snažno ograničilo slobodu kretanja u velikim kineskim gradovima, a time i pritisnulo osobnu potrošnju. Istovremeno, nekretninski sektor – koji sudjeluje s trećinom udjela u ekonomskoj aktivnosti – prolazi kroz snažan potres.

Snižavanje prognoza Svjetske banke uslijedilo je nakon što su isto učinile i druge velike banke, poput američkog Goldman Sachsa i japanske Nomure, koje su također snizila očekivanja za iduću godinu. Rast pesimizma temelji se na uvjerenju da će predsjednik Xi Jinping nastaviti s politikom nulte tolerancije na COVID i nakon 2022. godine.

Međutim, Svjetsku banku brine teza da usporavanje nekretninskog tržišta ustvari predstavlja duboki strukturni problem. Kako bi smanjila rizike širenja problema iz tog sektora na ostale grane gospodarstva, Svjetska banka preporuča vladi u Pekingu pružanje dodatne likvidnosti posrnulim developerima i pruži financijska jamstva za dovršetak započetih građevinskih projekata.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Međutim, dugoročno gledano bit će potrebne fiskalne reforme koje bi lokalnim vlastima dale izvore prihoda izvan prodaje zemljišta, uključujući i porez na nekretnine. S druge pak strane, gospodarstva u istočnoj Aziji i Pacifiku, posebno izvozne ekonomije na jugoistoku kontinenta, ove će godine rasti brže i imati nižu stopu inflacije.

U Indoneziji, Tajlandu i Maleziji vladine subvencije na gorivo pomogle su da inflacija ostane niska, u globalnim standardima. Raste i osobna potrošnja jer u toj regiji više nema strogih zaključavanja i upravljanja pandemijom.

Visoke cijene
Tom dijelu svijeta na ruku idu i visoke cijene sirovina izazvanih energetskom krizom. Primjerice, Indonezija, veliki svjetski izvoznik ugljena, prošloga je tjedna objavila da je od izvoza tog energenta ove godine uprihodila rekordnih 27,9 milijardi dolara. Neke središnje banke u tom dijelu svijeta, poput Indonezije, Vijetnama i Filipina, počele su i s povećanjem kamatnih stopa.

Unatoč tome, regija je pod manjim pritiskom nego drugi dijelovi svijeta, kaže Aaditya Mattoo. “Mislim da postupno zaoštravanje monetarne politike koje vidimo može biti održivo kroz neko vrijeme”, ističe taj ekonomist.

Ipak, Svjetska banka upozorava kako neke mjere ublažavanja rasta cijena, poput subvencija na hranu i gorivo, do kraja godine mogu postati uteg rastu. Kontrola cijena izvitoperuje tržište što često ide na ruku bogatijem sloju stanovništva i velikim kompanijama dok se istovremeno povećava javni dug.

U tom pogledu već postoji zabrinjavajući znaci – Mongolija i Laos imaju veliki javni dug koji je velikim dijelom denominiran u stranoj valuti. Zbog toga su te države ranjive na globalni rast inflacije i posljedični tečajni rizik. No, Aaditya Mattoo smatra kako (još) nema razloga za brigu. “U ovoj fazi to je nešto što treba pratiti, ali nije izvor ozbiljne zabrinutosti”, kaže taj analitičar.