Prva turska nuklearna elektrana vjerojatno neće biti u funkciji prije 2022., rekli su u ponedjeljak nadležni dužnosnici.
Prva turska nuklearna elektrana vjerojatno neće biti u funkciji prije 2022., rekli su u ponedjeljak nadležni dužnosnici.
Budući da gotovo svu energiju mora uvoziti, Turska je pokrenula ambiciozni nuklearni program, povjerivši 2013. izgradnju četiriju reaktora snage 1200 megavata Ruskoj državnoj korporaciji za atomsku energiju (Rosatom), projekt vrijedan 20 milijardi dolara (140 milijarda kuna).
Prva turska nuklearna elektrana vjerojatno neće biti u funkciji prije 2022., rekli su u ponedjeljak nadležni dužnosnici.
Budući da gotovo svu energiju mora uvoziti, Turska je pokrenula ambiciozni nuklearni program, povjerivši 2013. izgradnju četiriju reaktora snage 1200 megavata Ruskoj državnoj korporaciji za atomsku energiju (Rosatom), projekt vrijedan 20 milijardi dolara (140 milijarda kuna).
Turska na godinu za uvoz energije utroši oko 50 milijarda dolara (350 milijardi kuna) pa, uz činjenicu da se predviđa da će u toj zemlji potražnja za energijom rasti najbrže u Europi, vlada želi osigurati da se za najkasnije deset godina najmanje 5 posto potreba za energijom osigura iz nuklearnih izvora, što bi u velikoj mjeri umanjilo ovisnost Turske o uvozu plina, koji stiže većinom iz Rusije.
Rosatom je isprva obećao da će prvi od četiriju atomskih reaktora, koji će biti u Akkuyu, gradu na jugu zemlje, biti postavljen do 2019.
No visoki turski dužnosnik iz energetskog sektora rekao je da se to ne može dogoditi prije 2022., jer još nisu ni počeli radovi na kompleksu elektrane. "Prvi reaktor može biti stavljen u funkciju najmanje sedam godina nakon početka radova pa rok 2019. – 2020. nije moguće ispuniti", rekao je taj neimenovani dužnosnik.
Kašnjenje su djelomično uzrokovale teškoće u dobivanju odobrenja službi nadležnih za očuvanje okoliša, koje su postale mnogo opreznije nakon potresa i cunamija te posljedične havarije japanske nuklearne elektrane Fusushime 2011.
Rosatom, odnosno njegova tvrtka-kći Akkuyu NGS, morala je to odobrenje čekati gotovo godinu dana, da bi ga konačno dobila u prosincu prošle godine, otprilike u isto vrijeme kad je u službenom posjetu Turskoj boravio ruski predsjednik Vladimir Putin.
Stručnjaci ukazuju i na činjenicu da cijeli projekt ugrožavaju i mogući financijski problemi Rosatoma, uzrokovani velikim gospodarskim problemima u kojima se Rusija našla zbog zapadnih sankcija i drastičnog pada cijene nafte na svjetskim tržištima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu