Na internetskoj stranici ruske vlade je objavljeno: Gerhard Schröder je predložen za člana Upravnog odbora ruskog naftnog koncerna Rosnefta. Predložio ga je ruski premijer Dmitrij Medvedjev.

O promjenama u članstvu Upravnog odbora dioničari će se izjasniti krajem rujna. Tada će to tijelo biti prošireno s devet na 11 članova. Za Schrödera je predviđen položaj "neovisnog direktora". Budući da je Rosneft u natpolovičnom vlasništvu ruske države, za očekivati je da će dioničari prihvatiti premijerov prijedlog. Inače, Rosneft je u proteklih 15 godina postao jedan od najvećih naftnih koncerna na svijetu. A šef koncerna Igor Sečin i Gerhard Schröder su dugogodišnji prijatelji Vladimira Putina, piše Deutsche Welle.

Ako 73-godišnji bivši njemački kancelar bude izabran u Upravni odbor, to neće biti njegov prvi poslovni angažman u Rusiji. On je i predsjednik odbora dioničara vlasnika podvodnog plinovoda Sjeverni tok (North Stream). Iza te firme stoje ruski energetski koncern Gazprom, njemački E.On Ruhrgas i BASF-Wintershall, nizozemski Nederlandse Gasunie i francuski GDF Suez. Gazprom je najveći ruski naftni koncern. I u njemu je država natpolovični vlasnik.

Putinov prijatelj

Rosneft upravo radi na širenju poslova u Njemačkoj. Prilikom svog posjeta Berlinu u svibnju ove godine šef koncerna Sečin je izjavio: "Naše aktivnosti povezane su s direktnom isporukom njemačkim potrošačima. To je jedan od naših projekata koji najviše obećavaju. Za to postoje dobre pretpostavke. Sigurni smo da će sudjelovanje Rosnefta na njemačkom tržištu oživjeti tamošnju konkurenciju." U idućih pet godina ovaj koncern planira ulaganja u Njemačku u visini od 600 milijuna eura, primjerice u modernizaciju rafinerija.

No nešto trenutačno itekako muči ruski koncern: Rosneft je, naime, jedno od ruskih poduzeća koja su pogođena sankcijama Europske unije i SAD-a koje su izrečene protiv Rusije zbog aneksije Krima. Šefu Rosnefta Sečinu čak je zabranjen ulazak u SAD. Schröder se već ranije izjasnio protiv sankcija.

Gerhard Schröder je bio predsjednik njemačke vlade od 1998. do 2005. Za vrijeme svog mandata sprijateljio se s ruskim predsjednikom Putinom, čiju je politiku više puta branio od kritičara u Njemačkoj.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost