Sve više ruskih građana mora se prihvatiti još jednog posla kako bi uspjeli spojiti kraj s krajem, a gotovo milijun i pol njih okrenuo se zbog toga svakodnevnom burzovnom trgovanju.

Kako navodi Bloomberg koji se poziva na istraživanje jednog od najuglednijih ruskih fakulteta, Više škole za ekonomiju, 40 posto kućanstava nema dovoljno novaca mjesečno za zadovoljavanje najosnovnijih potreba, poput hrane i odjeće. 

Narušen životni standard
Nezavidna socijalna situacija posljedica je dvogodišnje recesije iz koje je Rusija izašla prošle godine skromnim rastom BDP-a od 1,5 posto. Životni standard posebno je narušilo slabljenje tečaja rublje. No, taj problem nije splasnuo, štoviše prošloga je mjeseca eskalirao. Naime, proširivanjem američke liste sankcioniranih osoba i kompanija početkom mjeseca što je posebno pogodilo velikog svjetskog proizvođača aluminija, kompaniju Rusal, ruska je valuta samo tijekom travnja potonula osam posto. To je najveći mjesečni pad vrijednosti rublje od 2015. godine.

Toliki pad tečaja prijeti rasplamsavanjem inflacije koja je tek nedavno uspjela pasti ispod četiri posto čime je nakratko prekinut višegodišnji trend povećanja razine cijena. Kako bi povećali skromni kućni budžet, sve više Rusa radi dodatni posao, često u sivoj ekonomiji koja generira trećinu svih primanja, procjenjuje Viša škola za ekonomiju. Prošle godine petina građana imala je još jedan prihod, nasuprot 17 posto zabilježenih godinu ranije. "Stanovništvo i dalje teško živi. Realne plaće nisu ni blizu razinama prije krize. Mnogi stoga imaju 'službeni' posao, a istovremeno su angažirani u poduzetničkim aktivnostima koje nisu nužno prijavljene ili registrirane", pojašnjava Lilit Gevorgjan, ekonomski analitičar za područje Rusije i Zajednice neovisnih država u londonskom IHS Markitu.

No, dobar dio Rusa bolji život pokušava pronaći na burzi kroz svakodnevno trgovanje vrijednosnicama, usprkos riziku gubitka većine uloženog novca zbog izraženijih oscilacija u cijeni. Prema podacima Moskovske burze, samo prošle godine 250.000 građana otvorilo je račune u brokerskim kućama. Rusija trenutno broji 1,4 milijuna malih dioničara koji su aktivni na burzi dok ih je još 2010. bilo 714.000. Mali ulagači zaslužni su za 37 posto dioničkog prometa na Moskovskoj burzi te sedam posto prometa u trgovanju valutama. 

Još ih nema dovoljno
Moskovska burza tvrdi kako broj malih ulagača i dalje nije takav da bi mogli značajnije utjecati na promjene cijena vrijednosnica. No, za takvu vrstu investitora burza je počela organizirati edukacije kako početnici ne bi odmah izgubili veći dio ušteđevine.

Jedna od uspješnijih investitorica je i 54-godišnja Natalija Orlova, zaposlena u jednoj moskovskoj tvornici koja je u vrijeme Sovjetskog Saveza proizvodila i svemirske rakete. S mjesečnom plaćom od 400 dolara ne može se preživjeti, tvrdi Orlova koja je počela trgovati na burzi još 2003. godine. Od listopada do prosinca prošle godine Orlova je na burzi zaradila 4,5 milijuna rubalja (60.000 eura). "Financijska tržišta jedno su od mjesta gdje uistinu možete promijeniti svoj život i izvući se iz siromaštva", zaključuje Orlova.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost