Rusija sve ozbiljnije razmišlja da od nedavno pripojenog poluotoka Krima načini poreznu oazu. Prema pisanju Ruskog vjesnika, Državni savjet Krima početkom svibnja donio je odluku o novim, iznimno niskim stopama poreza na dodanu vrijednost (PDV). Dok u ostalom dijelu Rusije građani plaćaju PDV od 18 posto, na Krimu će taj porez iznositi četiri posto za običnu robu i svega dva posto za robu od socijalnog značaja, kao što su prehrambeni proizvodi, oprema za djecu i lijekovi.

No, tu nije kraj fiskalne darežljivosti lokalnih vlasti. Naime, svim poreznim obveznicima otpisana su sva dugovanja stvorena u vrijeme dok je poluotok bio dio Ukrajine. Takvo sniženje PDV-a na jednom dijelu državnog teritorija presedan je u ruskoj povijesti. Prema analitičaru nezavisne agencije Investkafe Mihaila Kuzmina, ovakva odluka izgleda sasvim logično i nužno je kako bi se na poluotok privukle dodatne investicije.

“Ruske vlasti će se potruditi pružiti maksimalne olakšice za uvođenje biznisa na teritoriju Krima jer je ovoj regiji potrebno obnavljanje i nove investicije za razvoj”, objašnjava Kuzmin.

Visina PDV-a za sada je utvrđena do početka sljedeće godine, ali nakon tog roka može biti i zadržana. Prema riječima direktora Uprave za pravni konzalting revizorske tvrtke Finekspertiza Viktora Demidova, ako ova mjera donese pozitivne rezultate i oživi investicijsku aktivnost, iznimno niska stopa PDV-a na Krimu će se zadržati i nakon završetka prijelaznog razdoblja.

Zanimljivo je da je PDV jedan od federalnih poreza i ne ulazi u sferu nadležnosti regionalne vlasti. Ipak, u slučaju Krima učinit će se iznimka: rusko će federalno zakonodavstvo na poluotoku početi važiti tek od sljedeće godine.

“Ova porezna zona bit će zanimljiva prije svega za poduzeća koja posluju na Krimu, kao i za ruske i strane investitore, pod uvjetom da oslabi napetost oko situacije u Ukrajini”, objašnjava stručnjak investicijske tvrtke UFS Vasilij Uharski. Ističe da se odluka o smanjenju PDV-a može promatrati kao korak u tom smjeru. Stvaranje povoljne porezne zone na Krimu odvija se u situaciji u kojoj ruske tvrtke traže nova mjesta za registraciju.

Naime, ovaj je proces usko povezan s bankarskom krizom na Cipru. Prema procjeni rejting agencije Moody’s, depoziti ruskih kompanija na Cipru iznosili su oko 19 milijardi dolara. Moody’s je i izračunao da su ruske banke na Cipru držale ukupno do 53 milijarde dolara. Od ovog novca 10 do 12 milijardi dolara je bespovratno izgubljeno uslijed krize, a još toliko se „zaglavilo“ u lokalnom bankarskom sustavu.

Kao drugo, ruske su vlasti najavile pokretanje sveobuhvatnog programa povratka tvrtki iz inozemstva u Rusiju. Kompanije su sve više prisiljene vratiti se u “majčicu Rusiju”, pa regije pokušavaju privući velike tvrtke, odnosno velike porezne platiše.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji