Slovenski premijer Janez Janša izjavio je u subotu da njegovu vladu pokušavaju srušiti oni koji se "boje za svoje privilegije", ali nije želio najaviti što će učiniti nakon što se, prema najavama iduće srijede, neke od stranaka u njegovoj koaliciji iz nje povuku, čime bi vlada ostala bez parlamentarne većine.

U govoru prigodom susreta s članovima svoje stranke u Kobaridu, Janša se dotaknuo političkih prilika u državi i prijetećeg raskida svoje koalicije, rekavši da dio politike i civilnih udruga već dva mjeseca radi na destabilizaciji njegove vlade kako bi se zaustavili procesi i reforme kojima su ugroženi "monopoli i privilegiji", te da se boji da će trošak tih nastojanja pasti na sve građane ako se reforme zaustave. "Cijenu za to platit će na žalost gospodarstvo i građani, oni koji plaćaju poreze. Neki toga možda danas još nisu svjesni, ali to će bojim se pokazati vrijeme," rekao je Janša, dodavši da zbog političkog previranja i ugroze reformi Sloveniju čeka "burna godina".
Janša brojnim novinarima koji su pratili skup nije želio komentirati političku krizu i svoje iduće poteze.

Janšinu koalicijsku vladu podržava trenutačno samo 16 posto birača, a 80 posto ih procjenjuje da bi Janša zbog korupcijskog slučaja trebao dati ostavku, pokazala je u subotu anketa Instituta za društvene znanosti Fakulteta za politologiju u Ljubljani u okviru redovnog ispitivanja političkih stajališta "Politbarometar". Anketa je provedena od 13. do 17. siječnja, poslije objave izvješća antikorupcijskog povjerenstva o neskladu prijavljenog imovinskog stanja i stvarnih prihoda Janeza Janše, te ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića, a pokazuje velik pad povjerenja javnosti u političare, posebno u izvršnu vlast. Osamdeset posto ispitanika ocijenilo je da bi zbog korupcijske afere obojica vodećih političara u Sloveniji trebala dati ostavku na sve svoje političke funkcije.

Sadašnje nisko povjerenje u koalicijsku vladu, u usporedbi s rujnom prošle godine kada ju je još podržavalo 21 posto birača, prema Institutu za društvene znanosti pokazuje da je vlada izgubila legitimitet, a da to posebno vrijedi za premijera kojega ispitanici ocjenjuju još lošije nego samu vladu. Unatoč najavama triju stranaka iz njegove peteročlane koalicije da će napustiti vladu, ako Janša zbog negativnog izvješća antikorupcijskog povjerenstva ne dade ostavku, malo je onih koji vjeruju da bi se on mogao odlučiti za taj potez.

Dapače, Janša je najavio da će razvoj događaja komentirati tek u srijedu, kad je izlazak iz vlade najavila Građanska lista (GL) koju će prema najavama slijediti i Demokratska stranka umirovljenika (DESUS), te Slovenska pučka stranka (SLS), a prije toga pokrenuti postupak pred upravnim sudom protiv izvješća antikorupcijskog povjerenstva, kako bi dokazao da su navodi protiv njega političke naravi i neopravdani.

Budući da desetodnevni rok koji je predsjednik parlamenta i Građanske liste (GL) Gregor Virant dao Janši da podnese ostavku i predloži novog mandatara ističe u utorak u ponoć, on je krajem tjedna više puta ponovio da će u srijedu donijeti odluku o povlačenju svojih ministara iz vlade ako Janša ne povuče taj potez, te da će se i sam povući s mjesta predsjednika parlamenta. Slovenski mediji ocjenju da će srijeda biti kritičan dan za vladu, ne samo zbog mogućeg raspada vladajuće koalicije nego i zato jer je za isti dan najavljen i cjelodnevni štrajk zaposlenika u javnoj upravi. Oni s vladom nisu postigli sporazum o politici plaća za slijedeće dvije godine i ne slažu se s proračunom po kojemu bi im se plaće u ovoj godini dodatno smanjile za pet posto.

U siječanjskom ispitivanju "Politbarometar" 90 posto ispitanika reklo je da nisu zadovoljni stanjem demokracije u Sloveniji. Uz to, 76 posto ispitanika podržava prosvjede protiv političara i vlade. Polovica onih koji simpatiziraju s prosvjednicima smatra da bi oni trebali formirati političku stranku, a manjina, 30 posto, skloni su čak "radikalnim i revolucionarnim" društvenim i političkim promjenama.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?