Nije pretjerano reći kako iranska ekonomija u posljednja tri mjeseca živi na “aparatima” nakon što je američka vojska otpočela s napadima na teheranski režim i njegovu infrastrukturu.
Iranska ekonomija suočava se s teškom krizom obilježenom uništenjem energetske infrastrukture, gubitkom milijuna radnih mjesta i paralizom vanjske trgovine uslijed međunarodnih blokada. Zbog blokada izvoza i naglog pada vrijednosti nacionalne valute na povijesni minimum, inflacija prelazi 70 posto, a oporavak će zahtijevati stotine milijardi dolara.
U Kini 20 milijardi dolara
Kaznene mjere ograničavaju Teheranu pristup imovini poput prihoda od prodaje nafte, zamrznutih u stranim bankama, objašnjava novinarka Al Jazeere. Točna ukupna vrijednost zamrznute imovine nije poznata, a službena iranska izvješća i stručnjaci procjenjuju da premašuje 100 milijardi dolara. Zamrznuta iranska imovina čuva se u nekoliko zemalja. Ni točni iznosi po zemljama nisu poznati, napominje Priyanka Shankar, citirajući navode iranskih medija prema kojima Japan, veliki kupac iranske nafte, drži oko 1,5 milijardi dolara.
U susjednom Iraku nalazi se oko šest milijardi dolara, prema navodima iranskih medija. Kina, najveći kupac iranske nafte, drži najmanje 20 milijardi dolara, izvijestili su iranski mediji, a Indija sedam milijardi. Prema izvješću Al Jazeere, u SAD-u je trenutačno izravno zamrznuto oko dvije milijarde dolara iranske imovine. Članice EU-a, poput Luksemburga, drže oko 1,6 milijardi dolara, piše Shankar. U susjednom Kataru nalazi se pak šest milijardi dolara. Taj je iznos prebačen je iz Južne Koreje za plaćanje Iranu, no transfer je naknadno blokirao SAD U isto vrijeme, kao svojevrsni paradoks, događa se zanimljiv trend oživljavanja na tržištu nekretnina.
Dijelom je razlog tome prethodna stagnacija na tom tržištu, a dijelom i “parkiranje” kapitala otkako su zlato i valute postale manje atraktivne klase imovine, piše Financial Times. Teheransko dugo stagnirajuće tržište nekretnina doživjelo je neočekivani oporavak unatoč 40 dana američkog i izraelskog bombardiranja, jer Iranci traže utočište od inflacije izvan zlata, a nekretnine su upravo to.
Iako službeni podaci tek trebaju biti objavljeni, sindikat agenata za nekretnine u glavnom gradu procjenjuje da su cijene kuća i najamnine porasle za 80 posto od početka rata krajem veljače – tempo koji, čini se, nadmašuje inflaciju. Agenti i kupci kažu da je obnovljeni interes za nekretnine – koje su posljednjih godina zabilježile realni pad – više odraz ekonomske tjeskobe nego povjerenja, s obujmom transakcija koji je ostao relativno nizak u metropoli s 10 milijuna stanovnika.
Vladini podaci ovog tjedna pokazali su da je međugodišnja inflacija iznosila oko 84 posto, što je najviša razina u desetljećima. Cijene zlata, popularne imovine u Iranu, također su ove godine oštro pale s povijesnih maksimuma, što objašnjava dio interesa za pronalaženje alternativnih načina čuvanja vrijednosti. “Stan koji je prije rata vrijedio 30 milijardi rijala prodan je prošloga tjedna za dvostruko veći iznos. Rat je donio samo više cijene”, rekao je Financial Timesu neimenovani teheranski agent za nekretnine.
“Prodavatelji se suzdržavaju, očekujući da će cijene još više porasti, dok kupci očajnički žele pretvoriti svoju gotovinu [denominiranu u rijalima] u imovinu prije nego što inflacija erodira njezinu vrijednost. Tržište je u kaosu”, dodaje neimenovani agent. Popularne destinacije u ruralnim područjima oko Teherana, kao i odmarališta uz obalu Kaspijskog mora koja su postala utočišta za one koji bježe od sukoba, također su zabilježili nagli porast.
Bez razvijenog hipotekarnog sustava za financiranje transakcija, iransko tržište nekretnina uvelike se oslanja na kupnju gotovinom. Mnogi kupci moraju platiti punu cijenu tijekom nekoliko mjeseci ili, u nekim slučajevima, u jednoj uplati. Iransko gospodarstvo također se dugo bori s upornom dvoznamenkastom inflacijom, monetarnim neravnotežama, krhkim bankarskim sustavom i duboko ukorijenjenom korupcijom.
“Godinama su dužnosnici za svaki ekonomski problem krivili sankcije kako bi prikrili vlastitu neučinkovitost. Sada se skrivaju iza rata”, rekao je Saeed Laylaz, reformistički analitičar iranske političke ekonomije.
“Još nismo vidjeli pune ekonomske posljedice rata, a ti će učinci postati vidljiviji u nadolazećim mjesecima”, dodao je Laylaz. Kućanstva se bore da zaštite svoju ušteđevinu od kronične inflacije i brzo slabe valute, koja je u protekloj godini pala za oko 53 posto u odnosu na dolar na otvorenom tržištu. Cijene hrane već su ušle u troznamenkasti teritorij, posebno snažno pogađajući kućanstva s nižim prihodima. Službeni podaci pokazuju da su cijene biljnog ulja porasle za 354 posto u odnosu na prethodnu godinu, jaja za 343 posto, piletine za 287 posto i uvozne riže za 223 posto. Mliječni proizvodi porasli su za čak 139 posto.
“Ideja o kupnji kuće u Teheranu postala je fantazija. Trebali bismo se smatrati sretnima ako si još uvijek možemo priuštiti hranu. Kupnja nekretnine zauvijek je izvan dosega”, rekla je 58-godišnja domaćica koja živi u gradskoj četvrti srednje klase.
Iransko tržište nekretnina, koje ima povijest spekulativnih balona, uglavnom je stagniralo posljednjih pet godina jer je gospodarstvo tavorilo blizu dna, a investitori su se okrenuli zlatu ili devizama. Najnoviji službeni podaci prije rata pokazali su da su cijene nekretnina porasle za oko 35 posto u cijeloj zemlji u odnosu na prethodnu godinu, što je znatno manje od stope inflacije.
Manje ugovora o najmu
Nisu svi uvjereni da će takve strategije pružiti zaštitu. Siamak Ghassemi, poslovni konzultant, rekao je svojim pratiteljima u videu na Instagramu da kućanstva vjerojatno neće nadmašiti inflaciju ove godine, bez obzira ulažu li u nekretnine, automobile, zlato ili strane valute. Agent za nekretnine u Teheranu rekao je za Al Jazeeru da se potpisuje manje ugovora o najmu stanova zbog neizvjesnosti oko potencijalnog nastavka borbi usred pogoršanja ekonomskih uvjeta.
“Cijene mijenjaju način života na tržištu najma; imao sam ljude koji su tražili cimere kako bi prepolovili troškove, ljude koji su se vraćali u manje gradove ili predgrađa i ljude koji su se vraćali u domove svojih roditelja”, rekao je 45-godišnjak.
Rekao je da je cijena kupnje kuće također značajno porasla, u nekim područjima čak i više od vrtoglave inflacije. Brzo rastuće cijene građevinskog materijala također su pritisnule graditelje, od kojih su neki zaustavili radove kako bi vidjeli hoće li rat završiti, napomenuo je.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu