Gotovo četiri godina nakon što je Grčka izašla iz bolnog programa štednje nametnutog nakon izbijanja dužničke krize prije 10-ak godina, stanovnici te države na jugu Europe sve su zabrinutiji ekonomskim stanjem.

Kako prenosi CNBC, kao i u mnoštvu članica Europske unije, skok cijena hrane i energenata pogoršao je mišljenje javnosti o stanju u gospodarstvu. A ako se rat u Ukrajini nastavi, za očekivati je da će javno mnijenje još lošije ocjenjivati ekonomsku perspektivu.

Inflacija na 10,7 posto
“Grčka je sigurnija, ali nije sigurna”, smatra žitelj Atene Michalis Galenianos odgovarajući na pitanje kakve su šanse za recesiju. “Mislim da je Grčka danas stabilnija nego što je bila ranije. Mislim i nadam se da se financijski sumorni dani iz prošlosti neće vratiti”, kaže.

Grčka je prošla kroz tri programa sanacije javnih financija koji su najviše kontroverzi imali zbog povezanosti s provođenjem reformi i godinama mjera štednje. Nakon izlaska iz programa štednje, grčki BDP porastao je 2018. za 1,6 posto, a godinu kasnije za 1,9 posto.

Kao i ostatak svijeta, Grčka je osjetila posljedice krize izazvane pandemijom 2020. i 2021. godine. Sada pak osjeća nove ekonomske pritiske jedne od najviših stopa inflacije u Europi. Procjene Eurostata govore da je stopa inflacije u svibnju u Grčkoj ubrzala na 10,7 posto, sa 9,1 posto u travnju.

Za obične građane radi se o velikom problemu. Atenjani ističu kako sve opreznije troše. To posebno vrijedi kada je riječ o gorivu i električnoj energiji. “Već smo proveli desetljeće u strogoj financijskoj štednji i mislim da bi bilo devastirajuće proći kroz tu proceduru još jednom.

Najviše me brine moja plaća i hoće li biti dodatno smanjena. Istovremeno, najam stana vrlo je skup što nije bio slučaj tijekom financijske krize”, ističe jedna Atenjanka koja je željela ostati anonimna.

Podaci govore da je cijena najma stana u Grčkoj između jeseni 2020. i 2021. porasla za 5 posto, ali je u nekim dijelovima Atene najam skuplji i za 17 posto.

Istovremeno, cijene goriva u Grčkoj su iznad europskog prosjeka, prema izvješću Europske komisije objavljenom sredinom lipnja. Kako bi kućanstvima i kompanijama malo olakšala teret skupih energenata, grčka je vlada ograničila najvišu veleprodajnu cijenu struje.

Efekt prelijevanja
S obzirom da ni ukupna europska ekonomska slika ne djeluje optimističnije, mogući su i efekti prelijevanja na grčko gospodarstvo. Naime, analitičari banke Berenberg smatraju kako će eurozona ranije od SAD-a uroniti u recesiju jer je snažnije pogođena skokom cijena energenata.

U idućoj godini gospodarstvo eurozone smanjit će se za 0,8 posto, procjenjuju u Berenbergu. Priličan je to zaokret u samo pola godine – još početkom 2022. ekonomisti su ocjenjivali da je potencijal rasta europskog gospodarstva snažniji od američkoga.

Unatoč tome, ekonomisti još ne smatraju da je gospodarstvo Grčke ugroženo. Jonas Floriani, analitičar tvrtke AXIA, u grčke prednosti izdvaja visoku razinu štednje. Grčke su banke mnogo snažnije nego što su bile uoči dužničke krize, a Grčka dobiva i velike iznose iz europskog fonda za oporavak što će potaknuti javne investicije.

Ne treba zanemariti ni politički kontekst. Naime, u Grčkoj se sve češće govori o prijevremenim parlamentarnim izborima, a to bi moglo potaknuti vladu na uvođenje dodatnih ekonomskih mjera, popularnih među biračima, smatra Wolfango Piccoli, supredsjednik konzultantske tvrtke Teneo.

Tako je vlada prošloga tjedna predstavila program subvencioniranja cijene struje gdje vlasnici nekretnina mogu dobiti i do 600 eura. Najavljena je i druga runda subencija na benzin i dizel. Vlada također razmatra još jedan “inflacijski ček” poput onog od 200 eura koji su Grci dobili prije Uskrsa kako bi im se ublažio teret inflacije.