Kineska vlada jučer je snažno osudila najavu Europske komisije o provođenju istrage subvencioniranja proizvodnje električnih automobila kineskih proizvođača. U Pekingu ocjenjuju da se radi o protekcionističkoj mjeri te upozoravaju da će to naštettiti ekonomskoj i trgovinskoj suradnji između kineskog i europskog gospodarstva.

Podsjetimo, u govoru o stanju nacije u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen optužila je Kinu da je preplavila globalno tržište električnim automobilima koji imaju umjetno niske cijene zbog golemih državnih subvencija.

U priopćenju kineskog ministarstva trgovine navodi se kako će Kina “pozorno pratiti europske protekcionističke tendencije i snažno braniti legitimna prava i interese kineskih kompanija”, prenosi Reuters.

Pad dionica
Istraga EK-a koji djeluje i kao regulator tržišnog natjecanja može rezultirati uvođenjem carina na kineske aute na struju. Analitičari Eurasia Groupa ocjenjuju da će u tom slučaju Peking zasigurno odgovoriti protumjerama koje će naštetiti europskoj industriji.

Drugi dio analitičara ističu kako će eventualno uvođenje carina na kineske električne automobile usporiti razvoj tamošnjih proizvođača baterija. No, to neće suviše negativno utjecati na proizvođače automobila koje se lako i brzo mogu preorijentirati na rastuća tržišta u jugoistočnoj Aziji.

Ipak, vijest o istrazi u Europi negativno se odrazila na dionice kineskih proizvođača. Na burzi u Hong Kongu dionica tržišnog lidera BYD ostvarila je pad cijene od 1,2 posto. Manji rivali Geely i Nio zabilježili su minuse od 0,5 i 0,9 posto. Na burzi u Šangaju div u državnom vlasništvu SAIC – čiji je brend MG najbolje prodavana marka električnih automobila u Europi – pao je u jednom trenutku čak 3,4 posto da bi kraj trgovanja dočekao s blagim minusom od 0,3 posto.

No, neokrznuti na burzi nisu prošli ni europski proizvođači. Dionice BMW-a, Mercedesa, Volkswagena i Stellantisa bile su jučer među najvećim gubitnicima na tržištu, bilježeći pad između 1,1 i 2,2 posto.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

U Bruxellesu kažu kako je udjel kineskih proizvođača na europskom tržištu električnih automobila dosegao 8 posto i već do 2025. mogao bi iznositi 15 posto. Glavni pokretač njihove velike ekspanzije na inozemnim tržištima jest usporavanje potražnje na domaćem tržištu što je stvorilo veliku prekapacitiranost tamošnjih tvornica. Analitičari ističu kako je Kina izgradila kapacitete za proizvodnju 10 milijuna vozila godišnje što je ekvivalent dvije trećine lanjske proizvodnje u cijeloj Sjevernoj Americi.

Europa je postala ključno izvozno tržište za kineske proizvođače, zahvaljujući striktnim pravilima na emisije ispušnih plinova u EU-u te značajno boljim trgovinskim odnosima Kine s Europom u odnosu na SAD. Carinski podaci pokazuju da je izvoz električnih automobila iz Kine u Europu u prvih sedam mjeseci ove godine skočio za 112 posto u odnosu na prošlu godinu dok je u odnosu na 2021. rast čak 361 posto.

Zahvaljujući desetljeću dugoj politici poticaja i subvencija, Kina proizvodi električne automobile jeftinije nego bilo koja druga država u svijetu. O kolikim se subvencijama radi govori procjena konzultantske kuće AlixPartners da je Peking između 2016. i 2022. u industriju električnih i hibridnih vozila ubrizgao 57 milijardi dolara. Prema navodima Europske komisije, kineski automobili na struju u prosjeku su za petinu jeftiniji od modela proizvedenih u EU-u.

Dvostruko viša cijena
Cui Dongshu, generalni tajnik Kineske udruge proizvođača putničkih automobila, na svom je osobnom WeChat računu objavio kako je cijena automobila proizvedenih u Kini koji se izvoze u Europu općenito gotovo dvostruko viša od cijene po kojoj se prodaju u Kini.

Valja naglasiti kako europska istraga nije usmjerena isključivo na kineske proizvođače, već sve koji tu vrstu vozila proizvode u Kini i izvoze u EU. Pojedinačno najveći je američki Tesla koji je između siječnja i travnja imao udjel od 40 posto. Ipak, europska istraga dolazi u trenutku širih diplomatskih i političkih tenzija između Europske unije i Kine.

Razlog je prešutna kineska podrška ruskoj agresiji na Ukrajinu, ali i želji Europe da manje ekonomski ovisi o drugom po veličini svjetskom gospodarstvu. Podsjetimo, Kina je najveći trgovinski partner Europske unije. U svakom slučaju, istraga Europske komisije definirat će agendu, ali i ton predstojećeg godišnjeg summita Kina-EU koji bi se trebao održati prije kraja godine.