Čelnici europske unije popustili su pod sve većim pritiskom da njihova imenovanja na visoke dužnosti dobiju i demokratski kredibilitet. Tako je prekjučer predloženo da stranke koje će se ubuduće natjecati za zastupnička mjesta u Europskom parlamentu odmah istaknu i svoga kandidata za dužnost predsjednika Europske komisije.Tako bi već iduće godine kampanja za Europski parlament mogla imati kolorit nacionalnih izbora, ali i dati veći legitimitet novom najvišem dužnosniku Europske unije. Prema postojećem sustavu nakon što se izabere saziv Europskog parlamenta, njegovi članovi de facto tek potvrđuju predsjednika Europske komisije, bez sumnje najmoćnijeg dužnosnika EU. Novim prijedlogom veću ulogu u njegovu izboru imale bi stranke.

Anemični izbori
Taj je prijedlog potekao upravo iz Europske komisije, a dobrim dijelom je potaknut i dramatičnim padom odaziva na izbore za Europski parlament koji je 2009. iznosio samo 49 posto."Odaziv na idućim izborima mora se popraviti ili smo osuđeni na propast. Izbore bi dramatiziralo da u televizijskom studiju sjedi četiri ili pet ljudi i da se  nadmeću oko svojih izbornih platformi", smatra britanski europarlamentarac Andrew Duff.Komisija je još predložila da se izbori za europarlament, održe istoga dana u svim državama članicama i da nacionalne stranke jasno istaknu povezanost ili sklonost nekoj od europskih stranačkih grupacija."Ako će građani znati tko su kandidati za predsjednika Europske komisije doista će moći birati i imati priliku za raspravu", istanula je za The Wall Street Journal Viviane Reding, potpredsjednica EK i jedna od povjerenica zaslužnih za novi prijedlog. I dio europarlamentaraca slaže se kako su izbori kakvi se danas održavaju često anemični jer se uglavnom bave lokalnim pitanjima.

'Grillo efekt'
No od uglavnom dosadne kampanje, europske dužnosnike više brine to što je EU sve više izložena kritikama kako se ponaša kao nedemokratsko elitističko tijelo, koje uz to nameće velika ograničenja državama, kao što je slučaj s mjerama štednje u Italiji i Španjolskoj. Takav sentiment pridonio je tome da je na posljednjim talijanskim parlamentarnim izborima konkurenciju pomeo komičar Bepe Grillo, ali su dovele i do političkog uskrsnuća Silvia Berlusconija, kojima je okosnica programa bilo raskrščivanje s neučinkovitim mjerama štednje."Grillo efekt" je pak izazvao ozbiljnu paniku u europskim političkim krugovima, pa se nadaju kako će se novim prijedlogom izbornog modela dodvoriti glasačima i pružiti im osjećaj da doista participiraju u izboru europske vlasti.

To bi im trebalo dati više legitimiteta i europskim institucijama pri donošnju i provođenju teških i za građane sve češće bolnih odluka. Inače, osjećaj da se europske institucije sve više udaljuju od građana nije specifičan samo za Italiju. Tako smatraju i u V. Britaniji, gdje odličan politički uspjeh i sve veći zamah ima Britanska stranka za neovisnost, a i premijer David Cameron je obećao kako će održati referendum o ostanku njegove države u Europskoj uniji.Kritičari pak smatraju kako prijedlog EK u biti neće previše pridonijeti poboljšanju demokratskih standarda EU. Ponajprije zato što će i nadalje će parlament potvrditi imenovanje predsjednika EK nakon što ga predloži Europsko vijeće, koje čini čelnici država EU.

Hrvatski kandidati za europarlament

SDP-HNS

Tonino Picula, Biljana Borzan, Marino Baldini, Sandra Petrović i Oleg Valjalo petoro je glavnih kandidata Socijaldemokratske partije na izborima za Europski parlament 14. travnja, koje je članovima Predsjedništva SDP-a predložio Zoran Milanović. Šesti na listi je Jozo Radoš iz Hrvatske narodne stranke. Tonino Picula, bivši ministar vanjskih poslova, s iskustvom u vanjskoj i u unutarnjoj politici. Biljana Borzan godinama je lojala Milanovićeva suradnica, iako u Osijeku nema veću biračku podršku. Marino Baldini je načelnik istarske općine Vižinada. Sandra Petrović najmlađa je zastupnica SDP-a zastupnica u parlamentu. Oleg Valjalo je zamjenik prije dva dana smijenjenog ministra turizma Veljka Ostojića.

HDZ-HSP AS-BUZ

Listu kandidata HDZ-a na izborima za europski parlament predvodi bivša dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica, a na listi su i predstavnici HSP AS Ruža Tomašić i Bloka Umirovljenici zajedno Milivoj Špika. Šuica je predsjednica HDZ-ova Odbora za vanjske poslove i europske integracije. Slijede saborski zastupnici Andrej Plenković i Davor Ivo Stier te Ivana Maletić, dugogodišnja državna tajnica Ministarstva financija, zadožena za europske fondove. Peta na listi je bivša saborska zastupnica Zdravka Bušić, a šesta predsjednica HSP AS Ruža Tomašić Na sedmom i osmom mjestu su Željana Zovko iz BiH i Kristijan Tušek iz Njemačke. Slijede Antun Krševan Dujmović, Zdravko Krmek i Ivan Bubić, a posljednji na listi je Milivoj Šipka.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Nezavisna lista

Ivan Jakovčić predstavio je svoju nezavisnu listu koju će predvoditi na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu. Iako je na čelu političke stranke, za nezavisnu se listu, rekao je, odlučio zbog želje da na listi ima ljude iz svih hrvatskih regija, koji ne ovise o strankama, već one koji mogu stvoriti novu platformu za europsku Hrvatsku. Tako se na listi našla Nela Sršen, kirurginja s boravištem u Padovi i počasna hrvatska konzulica u Italij. Tu je i akademkinja Vlasta Piližota, profesorica na osječkom Prehrambeno-tehnološkom fakultetu. Na listi je i predsjednik Primorsko-goranskog saveza Nikola Ivaniš, ali i gospodarstvenik i predsjednik Srpskog privrednog društva Privrednik Nikola Lunić.