Cijene hrane porasle su u listopadu peti mjesec zaredom, signalizirajući potpuni oporavak od šoka koji je izazvala globalna pandemija koronavirusa, objavila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u listopadu za 3,1 bod u odnosu na revidiranu vrijednost u rujnu, na prosječnih 100,9 bodova, najvišu razinu od siječnja.
Cijene žitarica poskočile su 7,2 posto u odnosu na rujan, izračunali su u FAO-u, navodeći rast izvoznih cijena pšenice zbog smanjene ponude. Cijene kukuruza dosegnule su najvišu razinu u više od šest godina, potaknute snažnom potražnjom iz Kine.
FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u listopadu za 3,1 bod u odnosu na revidiranu vrijednost u rujnu, na prosječnih 100,9 bodova, najvišu razinu od siječnja.
Cijene žitarica poskočile su 7,2 posto u odnosu na rujan, izračunali su u FAO-u, navodeći rast izvoznih cijena pšenice zbog smanjene ponude. Cijene kukuruza dosegnule su najvišu razinu u više od šest godina, potaknute snažnom potražnjom iz Kine.
Porasle su i cijene stočnog ječma i sirka, dok je riža osjetno pojeftinila, bilježi FAO.
U usporedbi s prošlogodišnjim listopadom cijene žitarica više su za 16,5 posto.
Još su snažnije u listopadu poskočile cijene šećera, za 7,6 posto u odnosu na rujan, prije svega zbog očekivanog pada proizvodnje šećera u Brazilu i Indiji, dva najveća proizvođača šećera, s obzirom na oskudne padaline.
Indeks cijena mlijeka i mliječnih proizvoda popeo se u listopadu za 2,2 posto, poduprt ponajprije poskupljenjem sira.
Cijene biljnih ulja porasle su 1,8 posto, odražavajući poskupljenje palminog i sojinog ulja, dok su cijene repičinog ulja naglo pale zbog neizvjesne potražnje u Europskoj uniji.
Blago su listopadu pale samo cijene mesa, za 0,5 posto u odnosu na rujan, deveti mjesec zaredom, pritisnute kineskom zabranom uvoza svinjetine iz Njemačke nakon otkrivanja zaraze afričke svinjske kuge.
FAO sa sjedištem u Rimu je najavio da su žetve žitarica u svijetu i nadalje na putu da u 2020. dosegnu rekordnu razinu, iako je nešto potkresao svoje prethodne procjene.
FAO je u odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica dodatno snizio prognozu ovogodišnje proizvodnje, na 2,75 milijardi tona, što bi još uvijek predstavljalo rekordnu razinu i povećanje u odnosu na prošlu godinu za 1,6 posto.
“Izgledi za urod ozime pšenice u 2021. godini, koja se već sije na sjevernoj hemisferi, općenito su snažni a odražavaju očekivanja većih zasijanih površina s obzirom na više cijene u nekoliko glavnih zemalja-proizvođača, posebice u EU”, objavio je FAO.
Agencija je također prognozirala potrošnju žitarica u sezoni 2020/2021. od 2,745 milijardi tona, što bi predstavljalo povećanje za 1,9 posto u odnosu na razinu u 2019/2020.
Zalihe žitarica na kraju sezone 2020/2021. procijenjene su na 876 milijuna tona, čime je FAO snizio prognozu iz listopada za 13,6 milijuna tona.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu