Ljetno nezadovoljstvo na tržištu zbog očekivanja da će američke Savezne rezeve (fed) početi smanjivati svoj veliki program monetarnog poticaja u biti je iznjedrio činjenicu da se vlade ekonomija u nastajanju moraju itekako ozbiljno prihvatiti reformi. Obnovljenja očekivanja da bi Fed skoro mogao početi smanjivati svoj program ponovno je u izvukao u žarište države koje je Morgan Stanley nazvao “5 krhkih”.

Središnje banke Brazila, Indije, Indonezije, Južnoafričke republike i Turske zaposlene su podizanjem kamata kako bi stvorile protutežu padu vrijednosti njihovih valuta. Međutim, kako piše The Financial Times, vlade se tek moraju uhvatiti u koštac s teškim reformama, među kojima su porezna i tržišta rada, kako bi rasteretili gospodarstva i počele privlačiti prijeko potrebne dugoročne investicije. Dodatan problem i izvjesna prepreka provođenju tih reformi je što je 2014. izborna godina u svih pet spomenutih država.

U Brazilu su ljetna previranja ukazala na neravnoteže koje su se gomilale u gospodarstvu, a s kojima se vlada nije imala snage pravovremeno obračunati. Ima ih mnogo i protežu se od neuravnoteženog proračuna pa sve do dužnosnika koji pokušavaju obuzdati inflaciju tako da ograničavaju cijene roba poput primjerice goriva. Na kraju će im ipak morati dopustiti da se cijene tih roba same korigiraju, što će gotovo izvjesno rezultirati slabljenjem valute, rastom inflacije, kao i kamatnih stopa. Brzo će se pokazati hoće li vlada imati snage poduzeti potrebne korake s obzirom da se dogodine održavaju predsjednički izbori. “Tko god pobijedio na izborima morat će osigurati mjere koje će vratiti povjerenje poslovnog sektora i potaknuti ulaganja”, poručuje Barclays.

U Indiji je pak zabilježen munjevit oporavak nakon ljetne šok-terapije. Indijske dionice proteklog tjedna porasle su na rekordne razine potaknute nadom za smjenu vlasti na parlamentarnim izborima iduće godine koji bi, kako se nada biznis, mogli rezultirati vladom koja će biti naklonjenija poduzetništvu, i što bi bio velik zaokret u trećem azijskom gospodarstvu. Središnja banka se sa strahom od zaokreta politike Feda iznenađujuće dobro nosila oštrim smanjenejm kupnje zlata i neočekivanim privlačenjem ušteđevine indijskih imigranata.

“Nadzor nad rezervama zlata i priljev novca od dijaspore osigurao je Indiji zaštitini jastuk od 60 milijardi dolara”, ističe ekonomist Morgan Stanleya Chetan Ahya. No, promjena Fedove politike odrazila na blagi oporavak Indije, čiji je rast BDP-a u trećem kvartalu porastao za 4,8 posto. “Indija nije riješila svoje probleme, ali si je kupila nešto vremena zaključio je Ahaya.

U Turskoj se pak najmanje boje zaokreta politike Feda. Ibrahim Turhan, čelnik Istanbulske burze smatra da bi u takvim uvjetima tržište sa snažnim fundamentima, kao što je tursko imalo prednosti u odnosu na konkurente. Ministar financija Mehmet Simsek pak ističe da se tržište već ljetos imalo prilike prilagoditi tome kako će izgledati tržište nakon što u SAD-u počne kraj ere jeftinog novca. No da nije sve baš bajno pokazuju podaci da je velik broj kompanija nakupio popriličnu količinu kratkoročnog duga u stranim valutama. Analitičari unatoč tome smatraju da je dugoročno najveća prijetnja dolazi iz političke nestabilnosti koju bi mogli donijeti predsjednički izbori.

JAR pak ima gomilu ekonomskih problema i bez prijetnje od promjene politike Feda. Ekonomski rast je najslabiji od recesije 2009. što potiču štrajkovi, nezaposlenost i visoke stope siromaštva. Analitičari očekuju da će rast BDP-a ove godine biti ispod dva posto.

Indonezija pak od ljeta podiže ključnu kamatnu stopu, no zabrinjava što to nije utjecalo na strmoglavi pad vrijednosti rupije. Ekonomisti smatraju da će viši troškovi zaduživanja pomoći smanjenu proračunskog deficita. No najveći problem je što zapinju  strukturne reforme, koje će se opet odgoditi zbog izbora.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?