Ostavkom vlade premijera Bojka Borisova zbog nasilnih prosvjeda potaknutih velikim povećanjem cijene struje, Bugarska se u srijedu pridružila nizu europskih vlada koje su pale jer su oštrim mjerama štednje pokušale riješiti europsku dužničku krizu. To je pak još jednom pokazalo koliko je štetna politika rigorozne štednje u zemljama najpogođenijim krizom, a na što je nedavno ukazao i MMF, apostol takve politike. A stanje u Bugarskoj svakao se otelo kontroli. Višednevno nasilje s 28 ozlijeđenih nastavilo se i jučer ujutro kada se pokušao zapaliti 36-godišnji Bugarin u gradu Varni i hospitaliziran je u kritičnom stanju. Agencije javljaju kako je preminuo mladić koji se prekjučer zapalio u Velikom Tarnovu.

Bugari već danima prosvjeduju zbog vrtoglavih cijena energije koje nameću monopolisti u toj najsiromašnijoj članici Europske unije s niskim životnim standardom i proširenom korupcijom. S nezaposlenošću od 11,9 posto i prosječnom plaćom od 410 eura, većina skromnih primanja Bugatra odlazi upravo na plaćanje režija. Iako je češki ČEZ cijenu struje povisio za 13 posto još u srpnju ta je odluka  pogodila stanovništvo tek u zimi zbog visokih troškova grijanja. Borisov se ostavkom distancirao se od nasilja “prema narodu koji ga je doveo na vlast” poručivši kako neće sudjelovati u vladi čija policija tuče prosvjednike i najavio smanjenje cijene struje i povlačenje licence češkom distributeru, kao i kazne za ćešku kompaniju Energo-Pro i austrijski EVN.

Na to su pak na zadnje noge digli Česi, jer država ima 70 posto udjela u ČEZ-u, a Bugarska je drugo najvažnije tržište te kompanije. Glasnogovornik ČEZ-a odmah je osuo paljbu poručivši kako je riječ o teškoj povredi Bugarskih zakona, javlja The Wall Street Journal. “Mislim kako je cijelo pitanje jako ispolitizirano zbog predstojećih parlamentarnih izbora u Bugarskoj”, reagirao je i češki premijer Petr Nacs. Naime redovni parlamentarni izbori su se trebali održati u srpnju, dok bi se prijevremeni mogli održati u travnju.

Međutim, činjenica da je češka vlada već je u sporu s Albanijom koja je prošli mjesec ČEZ-u otkazala licencu ukazuje na ozbiljnije probleme u poslovnom pristupu te kompanije na nedomicilnim tržištima. Europska komisija se jučer nije željela petljati u spor Sofije i Praga, poručivši kako je izdavanje licencija u djelokrugu regulatora. Borisov svojom otavkom pak pokušava spasiti ono malo ugleda koje mu je preostalu u bugarskom narodu jer ovaj bivši tjelohranitelj koji se prometnuo u političku zvijezdu nije uspio realizirati ni jednu od svojih predizbornih najava iz 2009. godine. Naime tada je tvrdio kako će iskorijeniti korupciju i podići životni standard u najsiromašnijoj članici Europske unije.

U praksi se stanje samo još više pogoršalo, posebno pod diktatom teških mjera štednje koje su zapravo samo još više ugušile gospodarstvo koje je ionako bilo na rubu kolapsa. Borisov je pak odigrao dobar politički potez jer osim što se ostavkom izmaknuo udarcima koji će početi pljuštati iz Praga, povećao si je i šanse za mobilizaciju glasača. Naime, i u Bugarskoj se širi Slovenski sindrom, ondosno sve dublje nepovjerenje prema svim političkim opcijama, a što se zrcali u rezultatima anketa prema kojoj stranka GERB Bojka Borisova ima podršku tek 22 posto Bugara, koliko imaju i oporbeni socijalisti. Oporba je pak posljednjih dana pozivala na raspisivanje prijevremenih izbora, no traži da ih organizira prijelazna vlada, jer strahuje da bi vlada desnog centra, koja je sada podnijela ostavku, mogla manipulirati.