Beogradski aerodrom Nikola Tesla žele i Francuzi

Autor: Poslovni dnevnik , 07. studeni 2014. u 10:15
Putnika je sve više, ali dobit pada

U medijima se tvrdilo da bi Nikolu Teslu želio kupiti njemački Fraport, ali i Arabtec iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Francuska kompanija VINCI zainteresirana je za kupnju ili uzimanje pod koncesiju beogradskog aerodroma Nikola Tesla.

To je potvrdio i srpski premijer Aleksandar Vučić koji je prije jučerašnjeg dolaska francuskog premijera Manuela Vallsa u Beograd rekao da će Valls dovesti i poduzetnike spremne za ulaganje u Srbiju, koja je prije svega zainteresirana za nekoga tko će izgraditi još jednu poletno-sletnu stazu i proširiti kapacitete Nikole Tesle.Međutim, srpska vlada još nije odlučila želi li beogradski aerodrom u kojem država ima udio od 83,15 posto (ostalo drže mali dioničari) ponuditi u privatizaciju ili će ga, što je vjerojatnije, dati u koncesiju. Francuska kompanija VINCI upravlja s 23 aerodroma u Francuskoj, Portugalu i Kambodži. Francuzi su također bili zainteresirani za preuzimanje aerodroma u Ljubljani, ali je ponuda njemačkog Fraporta Slovencima bila privlačnija. Iz slovenskog primjera može se zaključiti da će i za Nikolu Teslu biti više zainteresiranih ponuđača. 

 

4milijuna

putnika prošlo je kroz beogradski aerodrom ove godine

Najbolji rezultat
Kada je Fraport preuzeo ljubljansku zračnu luku u slovenskim medijima pisalo se da su Nijemci zainteresirani i za preuzimanje beogradskog aerodroma Nikola Tesla.Time bi, kako se objašnjavalo, Fraport zaokružio vlasništvo nad zračnim lukama u regiji, na pravcu od Ljubljane, preko Beograda do Sofije. No, prema pisanju lista Danas gotovo je sigurno da će umjesto Nijemaca Nikolu Teslu dobiti Arapi. Nakon što je veliki avioprijevoznik Etihad Airways iz Ujedinjenih Arapskih Emirata preuzeo manjinski paket, ali i potpuno upravljanje Jat Airwaysom, koji je postao Air Serbia, objavljeno je da su kompanije iz Emirata zainteresirane i za preuzimanje beogradskog aerodroma. Kako je pisao Danas, srpska vlada želi Nikolu Teslu dati investitoru pod koncesiju na 20 godina, za koje vrijeme bi mu prepustili cijeli prihod. Država bi zauzvrat zahtijevala da ulagač u Beogradu izgradi drugu pistu, treći terminal koji bi koristila samo Air Serbia, obnovi prvi terminal, izgradi hotel i najveći regionalni cargo centar, za što bi trebalo uložiti oko milijardu eura.
 

Ranije se u srpskim medijima navodilo da je za takav posao zainteresirana vodeća emiratska građevinska kompanija Arabtec.Nikola Tesla je prije nekoliko dana dočekao četirimilijuntog putnika čime je postignut najbolji rezultat od osnivanja aerodroma 1962. i povećan broja putnika u ovoj godini za 32 posto, za što srpski mediji tvrde da je najveći rast u Europi. Do kraja godine očekuje se da će Nikola Tesla uslužiti čak 4,6 milijuna putnika, a generalni direktor Saša Vlaisavljević najavio je proširenje terminala dva. Aerodrom je jedno od rijetkih državnih poduzeća u Srbiji koje iz godine u godinu ostvaruje dobit, ali nije bez problema. Kako piše Nova ekonomija, u posljednje tri godine vidljiv je pad dobiti. Tako je s 1,94 milijarde dinara 2010. godine, u 2011. dobit pala na 1,58 milijardi, da bi u 2012. godini iznosila samo 730 milijuna dinara, a prošla godina plus je bio mršavih 16,2 milijuna dinara.

Naslijeđe Jata
Znači dok broj putnika raste, dobit pada. Problem je u najvećem klijentu Jatu, odnosno Air Serbiji koja ga je naslijedila. Prema godišnjem izvještaju tvrtke za 2013. godinu, ispravak vrijednosti potraživanja, odnosno obezvrijeđena potraživanja za koja se smatra da su male šanse da će naplatiti, iznosila su 4,3 milijarde dinara, a od toga se 4,28 milijardi (37,8 milijuna eura) odnosi na Etihadovu Air Serbiju. 

Nužne investicije

Spriječiti monopol

"Aerodrom ne treba privatizirati osim ako nisu nužne velike investicije koje sam aerodrom ne može financirati i za što bi država morala dati jamstva. U slučaju koncesije trebalo bi napraviti precizan ugovor s koncesionarom da se spriječi zlouporaba monopola. Posebice, ako bi koncesionar bio iz arapskih zemalja i povezan s Etihadom", rekao je za Novu ekonomiju Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

Komentirajte prvi

New Report

Close