Velika Britanija ne bi imala ništa protiv ako bi njezini trgovinski odnosi s Europskom unijom nakon brexita sličili onima koje Australija ima s EU, ističe premijer Boris Johnson.

Međutim, australski poduzetnici tvrde da se Ujedinjeno Kraljevstvo tim modelom baš i ne bi okoristilo s obzirom da i sami priželjkuju daleko slobodniju trgovinu sa starim kontinentom. Kako piše Reuters, većina australskog izvoza u Europsku uniju vrijednog 18 milijardi eura trenutno je opterećeno carinama i kvotama postavljenih unutar temeljnih odredbi Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Izvoznici podržavaju napore

Iz tog razloga australski izvoznici podržavaju napore vlade u Canberri u postizanju sporazuma o slobodnoj trgovini (FTA) s Bruxellesom. Andrew McDonald, direktor tvrtke NH Foods Australia, proizvođača govedine u japanskom vlasništvu sa sjedištem u Sydneyju, kaže kako je zanimljivo da Britanci žele kopirati model trgovinskih odnosa koji Australija ima s EU, s obzirom da se radi o prilično ograničenom pristupu tržištu od pola milijarde stanovnika.

Valja naglasiti kako je vlada u Londonu sve manje ambiciozna oko postizanja dogovora koji bi što je moguće više otvorio vrata europskog tržišta nakon službenog „razvoda“ 31. siječnja iduće godine. S obzirom da su se pregovori našli u slijepoj ulici nakon britanske najave da će posebnim zakonom poništiti dijelove dogovora koji je postigla bivša premijerka Theresa May, Boris Johnson ističe kako bi Britanija mogla živjeti i s australskim modelom.

Međutim, Johnsonovi kritičari ističu kako se radi o eufemizmu za „tvrdi brexit“ s obzirom da Australija nema ugovor o slobodnoj trgovini s EU. Glasnogovornik britanske vlade ističe kako će neovisno hoće li se trgovati po modelu koji ima Kanada ili Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo nakon isteka tranzicijskog razdoblja vratiti svoju suverenost, „za što su i britanski birači i glasovali“.

„Trgovina po australskom modelu dala bi nam punu kontrolu nad našim zakonima, pravilima i ribolovnim područjima, kao i slobodu postizanja ugovora o slobodnoj trgovini s ostalim državama širom svijeta“, tumači glasnogovornik. Međutim, u australskom slučaju nedostatak ugovora o slobodnoj trgovini s EU znači da pravila WTO-a uvode niz restrikcija.

Primjerice, australski farmeri mogu izvoziti meso u Europu uz snižene carine samo u sklopu dvije tranše, jedne za visokokvalitetno meso, a druge za meso životinja hranjenih žitaricama.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Međutim, zbog zahtjeva SAD-a da američki farmeri dobiju 35.000 tona u kvoti od ukupno 45.000 tona, druge države imat će veća ograničenja, a među njima je i Australija. Andrew McDonald ističe kako kvote ograničavaju količinu govedine koju njegova kompanija može izvoziti u Europu, što ju prisiljava na smanjenje izloženosti tom tržištu.

Stoga su velika očekivanja od pregovora koji Canberra i Bruxelles već dvije godine vode. Valja naglasiti kako Australija želi slobodnu trgovinu s Europom iako je ona daleko manje vrijednosti nego britanska. Naime, lani je bilateralna trgovina Ujedinjenog Kraljevstva i EU vrijedila 870 milijardi dolara čime je Europa najveći britanski trgovinski partner. Za usporedbu, bilateralna trgovina Australije i EU-a vrijedi 61 milijardu dolara.

Ukidanje svih carina

Australska vlada priželjkuje ukidanje svih europskih carina na industrijsku robu, koje trenutno iznose 12 posto na rude i metale, 10 posto na drvo i papir te 7 posto na kemijske proizvode.

Isti scenarij Australci očekuju i kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima, poput govedine i ovčetine, šećera, riže i sira, koji su prema mišljenju vlade značajno opterećene kvotama. Međutim, tamošnja je vlada svjesna da će se u pregovorima koplja najviše lomiti baš u području poljoprivrede. Jedan od potencijalnih problema bit će europski zahtjev o poštivanju zemljopisnog porijekla.

Australija tvrdi da je Europska komisija pobrojala preko 400 prehrambenih artikala za koje traži zaštitu zemljopisnog porijekla, poput feta sira ili pršuta iz Parme. Stoga dio kompanija nije oduševljen pregovorima o slobodnoj trgovini.

„Nama je najveći problem što u sklopu dogovora EU pokušava zabraniti korištenje naziva nekih proizvoda na australskom tržištu“, kaže Sheree Sullivan, izvršna direktorica i djelomična vlasnica sirane Udder Delights.