Nigerija, država zapadne Afrike koju prati loš glas zbog hakera koji su pokušali opljačkati zapadnjačke bankovne račune, danas privlači pozornost zakonitim financijskim prilikama, u koje ulaže vlastitu ušteđevinu. U pokušaju da sačuva i poveća zaradu od nafte, Nigerija je nedavno uspostavila državni novčani fond, slijedeći primjer mnogih drugih zemalja bogatih resursima.

A sada kompanije s Wall Streeta kao što su Goldman Sachs, Morgan Stanley i JPMorgan Chase svim silama pokušavaju dobiti udio u tom portfelju čija bi se vrijednost u konačnici mogla brojati u desecima milijardi dolara. “Naša zemlja nalazi se na raskrižju, pa će naši trenutni potezi odrediti smjer za narednih nekoliko godina”, izjavio je Olusegun Aganga, bivši nigerijski ministar financija te trenutni ministar za trgovinu i ulaganja. “Ovo je zemlja mnogobrojnih prilika, od kojih mnoge nažalost nisu dobro iskorištene.”Više od pedeset godina nakon otkrića nafte u delti Nigera, zemlja još uvijek preživljava na pojedinačnim barelima. Siromaštvo je rašireno, baš kao i korupcija u javnom sektoru. A vladin trezor je prazan, iako je Nigerija deseti po veličini proizvođač nafte na svijetu. Nigerija se nada da će uspjeti prekinuti naftno prokletstvo štednjom i ulaganjem prihoda od te sirovine. Ova država ostvaruje 80 posto ukupnih prihoda od nafte, pa je uspostavila spomenuti državni fond za bogatstvo s ciljem zaštite svoje ekonomije od nestabilnih cijena dobara i uvođenja fiskalne discipline. Vlada je zasad u taj fond stavila jednu milijadu dolara, a ukoliko cijene nafte ostanu ovako visoke, u njega bi mogla preusmjeravati čak 2,5 milijardi dolara godišnje. “Jedan od naših najvećih problema u građanskom društvu jest vremensko razdoblje u kojem djelujemo, bilo da se ono tiče izbornog ciklusa ili tromjesečnih gospodarskih izvješća”, rekao je Ashby H.B. Monk, znanstvenik sveučilišta Oxford u Engleskoj, koji proučava državne novčane fondove. “Svrha takvog državnog fonda jest pružiti vladinim birokratima priliku da iznađu dugoročne mjere, s obzirom kako im on jamči da ih prevrtljivi vjetrovi kapitalizma neće otpuhati sa zacrtanog smjera.”

Navedeni fondovi postali su moćni ulagački instrumenti. Abu Dhabi i Kuvajt nagomilali su stotine milijardi dolara pretvorbom svog naftnog bogatstva u dionice, obveznice i ostalo. Tijekom financijske krize, iz tih je fondova bankama i ostalim tvrtkama u nevoljama isplaćen ključni kapital.Kako bi ugrabili svoj dio ovog iznimno unosnog kolača, velike banke i fond menadžeri neumorno njeguju dobre odnose s vladama diljem svijeta, a u svoj su ustroj dodali i timove zadužene za državne fondove. Bankari, odvjetnici i konzultanti dolijeću u nigerijski glavni grad Abuju te ondje promoviraju svoje usluge. Nigerijska vlada odabrala je tvrtku JPMorgan Chase kao savjetnika u vezi strukturiranja spomenutog fonda. U drugim zemljama, apetiti Wall Streeta privlače brojne kritike. Libijski odbor za ulaganja požalio se kako je izgubio ulaganja u vrijednosti od nekoliko milijuna dolara, dok menadžeri zarađuju. U Sjedinjenim Američkim Državama, Komisija za vrijednosnice i valutu istražuje jesu li američki menadžeri u pokušaju da ostvare suradnju s inozemnim državnim fondovima prekršili antikorupcijske zakone. “Ako te organizacije nisu pravilno osmišljene kao sofisticirane ulagačke aktivnosti, možete izgubiti veliku količinu novca”, rekao je Monk. Nigerijski fond je zamisao Oluseguna Agange, Nigerijca koji je prvo radio u londonskom uredu Ernst & Younga, a zatim 2001. godine prešao u Goldman Sachs. Prošle godine postao je član nigerijske vlade. Kao ministar financija, Aganga je smjesta počeo lobirati za uspostavu novčanog fonda, svjestan kako je Nigerija jedna od posljednjih naftom bogatih država bez investicijskog portfelja.

“To jednostavno ima smisla za našu ekonomiju”, kaže Aganga. “U suprotnom smo potpuno izloženi rizicima.”Međutim, Nigerija nema najzahvalniju povijest kad je u pitanju upravljanje novcem, 2004. godine počela je preusmjeravati dodatni prihod od nafte na odvojeni račun, sve u cilju štednje. Analitičari tvrde kako je u jednom trenu u tom portfelju bilo oko 20 milijardi dolara. No, državna i savezna vlada redovito je novac otamo uzimala za druge projekte. I tako se prošle godine svota u tom portfelju spustila na manje od jedne milijarde dolara. “Nije bilo nikakvih pravila o povlačenju novca”, rekla je Razia Khan, upraviteljica za Afriku pri banci Standard Chartered Bank. Ovoga puta, Nigerija jasno označava sredstva za različite svrhe. Jedan portfelj, koji će ulagati u dionice i obveznice, čuva se za dan kad nafte nestane. Drugi služi za unapređenje infrastrukture. Tijekom gospodarski nepogodnih razdoblja, vlada će imati račun za hitne slučajeve. No, dužnosnici će novcu moći pristupiti samo u određenim okolnostima, kao što je nagli pad cijene nafte. Posvećenost ovom projektu pokazat će se ključnom. Neki političari već negoduju, govoreći da fond uzima sredstva koja su očajnički potrebna gospodarstvu, te prijete potkopavanjem napora. “Ukoliko ne bude političke volje da se navedene težnje ostvare, provedba neće biti dobra”, smatra John Campbell, bivši američki veleposlanik u Nigeriji i član Vijeća za vanjske odnose. Nigerijska vlada oslanja se na nezavisni nadzorni odbor koji će nadgledati ulagački proces i jamčiti njegovu provedbu te usklađenost.

Azam Ahmed