Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Tajkuni u ratu sa stranim ulagačima

Autor: Rato Petković
26. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Pronalazak ‘starog’ mesa u Idei tumači se kao pritisak na strance

Strane kompanije u povlaštenom su položaju u odnosu na tvrtke domaćih biznismena. Tu je tvrdnju u intervjuu beogradskom listu Novosti izrekao Branislav Grujić, predsjednik kluba Privrednik, koji okuplja najveće srpske gospodarstvenike. Ovaj, pomalo neočekivano oštar javan stav ekonomski najmoćnijih ljudi u toj državi, donekle je iznenadio javnost. Tajkuni su, naime, dok im je išlo dobro šutjeli, da bi u posljednje vrijeme počeli dizat glas, osobito nakon što premijer Mirko Cvetković nije pokazao dovoljno sluha za njihove probleme.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Krediti preko glave
Govoreći u ime Privrednika, čije je sjedište u Shakespeareovoj ulici na Dedinju, zbog čega su dobili nadimak “šekspirovci”, Grujić se založio za utvrđivanja novih pravila igre s vladom. Činjenica je, međutim, da su tajkuni zapali u teškoće zbog prevelikog apetita i kredita koje su dizali iznad svojih mogućnosti. Grujićeva kritika vlasti uslijedila je nakon što im političke strukture više nisu sklone davati bezrezervnu potporu. U nedavnom televizijskom nastupu Milka Forcan je izjavila kako Miroslav Mišković, najveći srpski tajkun, više nema političku potporu kakva je postojala prije nekoliko godina. Mišković je tada bio najveći kupac dobrostojećih poduzeća koja se nalaze na ekskluzivnim lokacijama, poput Luke Beograd, C marketa i drugih. Odnosi između vlasti i poduzetnika osobito su se zaoštrili nakon što je predsjednik države Boris Tadić izjavio kako u Srbiji postoje nepristojno bogati ljudi koji posluju preko off shore kompanija u čemu su se, po svemu sudeći, prepoznali pojedini članovi kluba Privrednik. Grujić traži razgovor s vrhom vlasti, jer je, kako ističe, takvim izjavama stvoren dojam kako je domaći biznis loš, tajkunski i prevarantski, te da su samo strani ulagači dobri. Da bi se stvorila loša slika o inozemnim tvrtkama poslužio je svojevrsni “eksces” u trgovini Idee, koja je vlasništvu Agrokora. Tamo je pronađeno pakiranje suhomesnatog proizvoda kojem je istekao rok, a preko njega je zalijepljena naljepnica koja produljuje vrijeme upotrebe. Odmah su intervenirali tržišni i sanitarni inspektori. Nakon višesatnoga pregleda robe u prodajnom i skladišnom prostoru, utvrdili su kako nema neispravnosti, a šefica Ideine maloprodaje je objasnila kako je cijela stvar namještena. Na podsjećanje da srpski gospodarstvenici upozoravaju kako tamošnja privreda može pasti u vazalni odnos prema hrvatskoj, Grujić žali da sve što ima predznak “srpsko” nije dobrodošlo u vlastitoj zemlji.

Strane kompanije u povlaštenom su položaju u odnosu na tvrtke domaćih biznismena. Tu je tvrdnju u intervjuu beogradskom listu Novosti izrekao Branislav Grujić, predsjednik kluba Privrednik, koji okuplja najveće srpske gospodarstvenike. Ovaj, pomalo neočekivano oštar javan stav ekonomski najmoćnijih ljudi u toj državi, donekle je iznenadio javnost. Tajkuni su, naime, dok im je išlo dobro šutjeli, da bi u posljednje vrijeme počeli dizat glas, osobito nakon što premijer Mirko Cvetković nije pokazao dovoljno sluha za njihove probleme.

Krediti preko glave
Govoreći u ime Privrednika, čije je sjedište u Shakespeareovoj ulici na Dedinju, zbog čega su dobili nadimak “šekspirovci”, Grujić se založio za utvrđivanja novih pravila igre s vladom. Činjenica je, međutim, da su tajkuni zapali u teškoće zbog prevelikog apetita i kredita koje su dizali iznad svojih mogućnosti. Grujićeva kritika vlasti uslijedila je nakon što im političke strukture više nisu sklone davati bezrezervnu potporu. U nedavnom televizijskom nastupu Milka Forcan je izjavila kako Miroslav Mišković, najveći srpski tajkun, više nema političku potporu kakva je postojala prije nekoliko godina. Mišković je tada bio najveći kupac dobrostojećih poduzeća koja se nalaze na ekskluzivnim lokacijama, poput Luke Beograd, C marketa i drugih. Odnosi između vlasti i poduzetnika osobito su se zaoštrili nakon što je predsjednik države Boris Tadić izjavio kako u Srbiji postoje nepristojno bogati ljudi koji posluju preko off shore kompanija u čemu su se, po svemu sudeći, prepoznali pojedini članovi kluba Privrednik. Grujić traži razgovor s vrhom vlasti, jer je, kako ističe, takvim izjavama stvoren dojam kako je domaći biznis loš, tajkunski i prevarantski, te da su samo strani ulagači dobri. Da bi se stvorila loša slika o inozemnim tvrtkama poslužio je svojevrsni “eksces” u trgovini Idee, koja je vlasništvu Agrokora. Tamo je pronađeno pakiranje suhomesnatog proizvoda kojem je istekao rok, a preko njega je zalijepljena naljepnica koja produljuje vrijeme upotrebe. Odmah su intervenirali tržišni i sanitarni inspektori. Nakon višesatnoga pregleda robe u prodajnom i skladišnom prostoru, utvrdili su kako nema neispravnosti, a šefica Ideine maloprodaje je objasnila kako je cijela stvar namještena. Na podsjećanje da srpski gospodarstvenici upozoravaju kako tamošnja privreda može pasti u vazalni odnos prema hrvatskoj, Grujić žali da sve što ima predznak “srpsko” nije dobrodošlo u vlastitoj zemlji.

Ipak se radi
Bez obzira na takve tvrdnje o nepovoljnom položaju srpskih biznismena, Grujićeva kompanija u listopadu počinje gradnju najvećeg poslovno-stambenog kompleksa u Beogradu.

Monopoli

Umjetna nestašica
Zanimljivo je da prema nalazima antimonopolske komisije i Savjeta za borbu protiv korupcije, najveći monopol imaju upravo srpske tvrtke. To se pokazalo i kod umjetno izazvane nestašice jestivog ulja zbog koje je vlada morala intervenirati robom iz državnih rezervi, te da je korupcija zapravo plod suradnje vladajućih struktura i najvećih srpskih kapitalista.

Autor: Rato Petković
26. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close