Police Aldija napunjene su robom poput Clancy’s Cheese Puffs i Millville Kid’s Krunch; Cheetos i Cap’n Crunch ovdje nisu dobrodošli. Kolica za kupnju traže polog od 25 centi i nema kupovanja na kreditne kartice – one su preskupe za obradu.

To je minimalistički pristup trgovini sa živežnim namirnicama, ali Aldi se u posljednje vrijeme širi brzim tempom, tvrde analitičari. Slaba ekonomija i rastuće cijene hrane mogu samo pomoći Njemačkom divu supermarketa, koji je svoje američko sjedište smjestio u Bataviji. Aldi, koji područje Chicaga smatra svojim najvećim američkim tržištem, tip je supermarketa poznat kao diskont ograničenog asortimana. Drži samo dio proizvoda koje nude konvencionalne trgovine živežnim namirnicama i policama mu dominiraju vlastite robne marke. No Aldi tvrdi da nudi oko 90 posto hrane koju ljudi najviše kupuju, i to po cijenama koje su i do 40 posto niže od cijena u konvencionalnim supermarketima.Kako cijene hrane rastu, potrošači imaju veći poticaj za prelazak s dobro poznatih marki na manje skupe alternative poput Aldija. “Aldi izvlači korist iz ovog ekonomskog okruženja”, izjavio je Mitch Corwin, analitičar pri Morningstaru. “Ono što nude moglo bi biti privlačno većem broju ljudi.”Aldi je skraćenica od Albrecht Discount i odnosi se na Karla i Thea Albrechta, povučenu, osamdesetgodišnju braću koja su stvorila kompaniju i sada su među najbogatijim ljudima svijeta. Kompanija koja u zadnje vrijeme dijeli nešto više informacija velika je sila u Europi, a posebno u Njemačkoj. Aldi je došao u ovu zemlju 1976. s trgovinom u Iowi, a sada ima više od 900 prodajnih mjesta i rangiran je kao 25. lanac prodavaonica sa živežnim namirnicama u Americi, prema podacima Supermarket Newsa. Publikacija je Aldijevu prodaju u Americi procijenila na 5,8 milijardi dolara, oko deset posto njegovih ukupnih prihoda.

Ti brojevi za prodaju u Americi ne uključuju prodaju Trader Joe’s Marketa, koji je također u vlasništvu Aldija. Analitičari tvrde da je Aldi u posljednjih nekoliko godina postao agresivniji u svojim pokušajima proširenja. Iako je Aldi kompanija u privatnom vlasništvu koja ne otkriva financijske informacije, neki analitičari tvrde da se čini da njegova prodaja u već postojećim trgovina raste dobrim tempom. Lanac posluje u 28 država, uglavnom na srednjem Zapadu, jugu i sjeveroistoku (osim u New England regiji). Aldi je u SAD-u najprije dobio uporište u Chicagu, izjavio je Michael Jessen, potpredsjednik za područje Chicaga: “To je prvo područje u kojemu smo vidjeli neke upečatljive uspjehe.” Kompanija ima 157 prodajnih mjesta u široj okolici Chicaga, uključujući 31 u samom gradu. Iako istraživači tržišta živežnim namirnicama ne prate Aldijev udio u tržištu, kompanija ima svega 27 prodavaonica manje od Jewela, koji predvodi na tržištu Chicaga i premašuje 80 prodavaonica kojima upravlja Dominick’s. Naravno, Jewelove i Dominick’sove trgovine su mnogo veće, s prosječnom površinom od 6000 kvadratnih metara dok Aldijeva prodajna mjesta imaju malo manje od 1600 kvadratnih metara. Aldi ima 1300 do 1400 proizvoda, ostali obično prodaju oko 45.000 proizvoda. Dok su manje skupe marke proizvoda uobičajene u većini lanaca prodavaonica sa živežnim namirnicama, one čine impresivnih 95 posto proizvoda u Aldiju.