Kad je riječ o zbivanju na tržištu bivše SFRJ sve je ostalo isto, uz manja odstupanja u pogledu odnosa snaga ekonomija osamostaljenih federalnih jedinica. To proizilazi iz analiza koje je proveo beogradski ekonomist Miroslav Zdravković. Slovenija je zadržala dominatan položaj na bivšem jugoslavenskom tržištu na kojemu ostvaruje suficit 1,3 milijardu eura. To je više nego dovoljno da pokrije 1,1 milijardu eura deficita u robnoj razmjeni sa zemljama EU. Prema podacima kojima se koristio Zdravković, slovenska poduzeća koja posluju u Srbiji svakodnevno izvlače iz Srbije blizu milijun eura, odnosno 341 milijun eura godišnje.

Hrvati najzahvalniji
Kad se sadašnje stanje usporei s onim u vrijeme postojanja zajedničke države Hrvatska ima nepovoljniji odnos u robnoj razmjeni sa Slovenijom, ali bolji sa Srbijom. Sa suficitom većim od pola milijarde eura, hrvatsko tržište najzahvalnije je slovenskim kompanijama. Hrvatsko gospodarstvo taj minus nadoknađuje većim plasmanom roba na srpsko tržište. Istovremeno, srpske robe na hrvatskom tržištu osjetno je manje nego u vrijeme zajedničkoga tržišta, kad je vrijednost razmjene između dviju tadašnjih repulika iznosila dvije milijarde njemačkih maraka. U to je vrijeme srpska metalna industrija opskrbljivala hrvatsku brodogradnju, a prehrambena industrija slala robu za potrebe hrvatskoga turizma. U Hrvatsku se nekada plasiralo i više namještaja. Podređeni odnos sa Slovenijom i Hrvatskom, Srbija pak nadoknađuje većim izvozom na tržišta ostalih bivših federalnih jedinica.Slovenija je jedina od republika bivše SFRJ zadržala povoljan odnos u robnoj razmjeni s Rusijom. Njezino gospodarstvo je u bivše republike SFRJ i Rusiju uložilo blizu sedam milijardi eura. Slovenske tvrtke su tako nadoknadile nekonkurentnost na tržištu EU, investirajući u fedralne jedinice bivše SFRJ. Na tim tržištima manji su troškovi radne snage, a roba se može prodavati po većoj cijeni nego u EU.

Dominantan položaj
Prema podacima kojima se koristio Zdravković, slovenski suficit u robnoj razmjeni s Hrvatskom iznosi 551,2 milijuna eura, sa Srbijom 341,5, BiH 176,1, Crnom Gorom 156,6 te s Makedonijom 105,6 milijuna eura. U vanjskotrovačkoj razmjeni sa zemljama EU, Slovenija je u minusu 1,078 milijardu eura.Autor podsjeća da je Slovenija i u vrijeme zajedničke države imala dominantan položaj, kako u robnoj razmjeni tako i kreiranju ekonomske politike. Iako je imala samo osam posto stanovništva SFRJ. njezino je gospodarstvo sudjelovalo sa 15 posto u stvaranju zajedničkoga BDP-a, Slovenija je u kreiranju ekonomske politike imala gotovo 50-postotni utjecaj. Nijedna odluka nije se mogla donijeti bez njezina pristanka, kao i ostalih federalnih jedinica, ali je njezin status u praksi imao veću težinu.

Financiranje

Slovenci ulažu 20 puta više
U Srbiji posluje blizu 300 slovenskih tvrtki, dok istovremeno srpskih u Sloveniji ima svega osam. Njihov broj naglo je porastao nakon što je Comtrade kupio Hermes, Fructal je došao u ruke Nektara, a Šamiponku je kupila zrenjaninska Beohemija. Jat ima predstavništvo u Sloveniji, a Lasta je sklopila ugovor sa slovenskim prijevoznikom o uzajamnom prijevozu putnika. Novapazarski proizvođač namještaja Dalas prodaje namještaj preko slovennske trgovačke mreže. Srpske tvrtki u Sloveniju su uložile 100 milijuna eura, dok su slovenska ulaganja u Srbiju 20 puta veća.