Posuđivanje i trošenje iznad uobičajenih granica uglavnom objašnjava kako su Amerikanci dospjeli u ovakve ekonomske probleme. Desetljećima su se kompanije i potrošači neumorno gostili kao da su sila teža, matematika i opterećenje dugovima zbog financijskog inžinjeringa ostali bez snage.

Naoružani kreditnim karticama i vjerom u bogatu budućnost, Amerikanci su donosili kući neprekidne količine iPodova i pulovera od kašmira, a da nisu vodili računa o svojim sve manjim prihodima i stanjenim ušteđevinama. Banke su posuđivale ogromne količine novca vlasnicima domova sa sumnjivim kreditnim sposobnostima uvjerene da cijene nekretnina mogu jedino porasti. Vlada je trošila kako ju je bilo volja, sigurna da uvijek može računati na strance za financiranje američkog duga. S obzirom na te činjenice, moglo bi se činiti perverznim što su u ovo novo doba polaganja računa – s potrošačima napokon bez sredstava, tankom državnom blagajnom i bankama koje su paralizirane od straha – mnogi ekonomisti zaključili da je prikladan lijek nova doza istog onog što je stvorilo nered: Trošite bez granica. Tiskajte novac danas, brinite o posljedicama sutra. Inače prizivate gubitak radnih mjesta i propasti kompanija koje bi mogle paralizirati državu tijekom dugih godina. Takvo razmišljanje je na cijeni dok budući predsjednik Barack Obama priprema planove za trošenje više od 700 milijardi dolara na projekte poput izgradnje cesta i učionica kako bi vratio ljude na posao. To je filozofija u pozadini odluke središnje banke da spusti kamatne stope blizu nule – što znači da banke u biti mogu besplatno posuditi novac – i posuđuju direktno financijskim institucijama. To je mentalitet koji je dao poticaj ministarstvu financija da obeća i do 950 milijardi dolara za pomoć Wall Streetu, Detroitu i možda drugim primateljima.

Ali otkuda sav taj novac dolazi? I kako zemlja koja je samu sebe dovela u opasnost posuđujući i trošeći bez granica sada može pronaći svoj put do sigurnosti posuđivanjem i trošenjem? U slučaju Feda, novac dolazi od njegova ovlaštenja da tiska nove dolare. Od kraja kolovoza Fed je proširio svoju bilancu s oko 900 milijardi dolara na više od 2,2 bilijuna dolara, stvarajući 1,3 bilijuna dolara koji nisu postojali kako bi nadoknadio neke od bilijuna koje su izbrisale padajuće cijene kuća i osvetoljubiva tržišta dionicama. Fed je preuzeo problematične imovine od banaka i pripisao im rezerve koje prije nisu imale. U slučaju ministarstva financija novac dolazi iz istog izvora koji je destljećima financirao američki dug: investitora unutar Sjedinjenih Država i diljem svijeta.