Ovog mjeseca prije 13 godine izraz “ured bez papira” ušao je u poslovni leksikon u članku objavljenom u Business Weeku pod naslovom “Ured budućnosti”. U članku Gorge Pake, legendarni čelnik Xerox Palo Altoa Research Centera predvidio je tehnologiju koja će 1995. godine omogućiti korisnicima računala pristup dokumentima “samo na pritisak tipke”, eliminirajući tako potrebu za isprintanim papirima koji se gomilaju u uredima. Pakeova vizija bila je djelomično ispravna. Uredi su puni računalima povezanima u mrežu i napunjenima softverom koji korisnicima omogućuju kreiranje, umnožavanje i distribuciju digitalnih dokumenata.

No san o radnom mjestu gdje bi tehnologija eliminirala potrebu za printanim dokumentima ostao je samo – san. Uistinu, neki od strojeva koji papire čine teoretski zastarjelim učinili su tu teoriju sveprisutnom. Broj uređaja koji skeniraju i pretvaraju dokumente u digitalne formate udvostručio se kao i broj printera i strojeva za kopiranje. Uređaji su postali mali, jeftini i lakoupotrebljivi te se nalaze na svakom radnom stolu ili blizu njega. “Odluka za isprint sve je bliže svakom vlasniku dokumenta”, kaže David Pineault, ekonomist i analitičar pri konzultantskoj kompaniji InfoTrends. Prema RISI-ju, kompaniji koja prati proizvode od drveta, 1975. godine prosječni je radnik godišnje iskoristio 28 kilograma papira. Do 1999. ta je količina skočila na 64,8 kilograma, no 2006. još je iznosila 57,6 kilograma papira. Tri desetljeća poslije financijski imperativi, kao i imperativi zaštite okoliša za smanjenje korištenja papira sve su realniji. Prema istraživačkoj tvrtki IDC, prošle su godine američke kompanije isprintale 1,5 bilijardi stranica. To je hrpa papira duga 152.887 kilometara, što je ekvivalent između 15 i 20 milijuna stabala. Analitičar RSI-ja John Maine procjenjuje da će kompanije samo na papir ove godine potrošiti osam milijardi dolara, što ne uključuje troškove za tonere, tintu, rad kopirnih strojeva, printera i telefaksa. U tipičnom uredu za svaki potrošeni dolar utrošen na printanje dokumenata kompanije dodatno troše šest dolara na rukovanje i distribuciju, navodi Xerox. Malo njih se pita hoće li volja za poslovanjem bez papira ostati snažna u korporativnoj Americi. Ta volja se izražava u velikim i malim valovima, od savjeta na dnu e-maila koji napominje kako se treba razmisliti prije nego li se pritisne tipka za printanje, preko opaske naljepljenje u blizini printera koja pita je li sam isprint uistinu potreban, pa do velikog broja kompanija koje pritišću zaposlenike da smanje printanje dokumenata. PNC banka iz Pittsburgha nalazi se među financijskim institucijama koje daju svoj doprinos naporima za smanjenje korištenja papira šaljući elektronskim putem izvještaje i račune kreditnih kartica. “Naši korisnici su počeli tražiti saopćenja koja se ne nalaze na papiru, jer su navikli da su im informacije dostupne u svakom trenutku”, kazao je Doug Lippert, potpredsjednik PNC-ja. Nakon niza promocija, 15 posto od PNC-jevih tri milijuna malih korisnika počelo je tražiti da im se saopćenja šalju elektroničkom poštom kao PDF dokumenti, sistemom koji je razvio Adobe Systems. Inače, 80 posto internih dokumenata kompanije nalazi se u elektroničkom obliku. Kompanija je po defaultu počela printati ostale dokumente na obje strane papira i zamijenila je strojeve za printanje i kopiranje višefunkcionalim uređajima koji kombiniraju funkcije printera, stroja za umnožavanje, skenera i telefaksa. Potrošnja papira u svim kompanijama pala je za 20 posto.
(BusinessWeek)