EN DE

Male zajednice tiskaju novac

Autor: Poslovni.hr
08. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Sve veći broj malih zajednica kojima manjka gotovine tiska vlastiti novac. Sama ideja tiskanja paralelnog novca potječe još iz doba Velike depresije, a trebala bi pomoći krajnjim potrošačima da “spoje kraj s krajem”, kao i lokalnim tvrtkama da prežive sve teže uvjete poslovanja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sam sustav je postavljen na slijedeći način: Poslovni subjekti i privatne osobe povezane u mrežu tiskaju valutu. Kupci je kupuju po diskontnoj cijeni – recimo za 95 centi za vrijednost jednog dolara – a zatim je potroše u dućanima koji primaju valutu, gdje za nju dobiju punu vrijednost. Tako radnici s niskim plaćama mogu platiti živežne namirnice, gorivo za automobile ili satove joge u valutama poput Detroit Cheersa, zatim Ithacom Hoursa u New Yorku ili Plentyjem u Sjevernoj Karolini. Ed Collom, sociolog sa Sveučilišta Southerng Maine, koji proučava novokovane lokalne valute, smatra da su njihovom upotrebom ljudi zapravo ohrabreni da troše u vlastitim zajednicama. Na taj način se recesijom ugroženi trgovci, koji na prvoj liniji stradavaju zbog pada kupovne moći, mogu barem održati na životu. “Želimo iskoristiti svaku mogućnost, a uvođenje paralelnog lokalnog novca pojačava snažnu poruku ljudima da ukoliko smanje ovisnost o uvjetima na širem tržištu i okrenu se u vlastito dvorište koje im je lakše dohvatljivo i sigurnije, povećavaju i sebi i poslovnoj okolini šansu za preživljavanje”, kaže Jackie Smith iz South Benda.

Sve veći broj malih zajednica kojima manjka gotovine tiska vlastiti novac. Sama ideja tiskanja paralelnog novca potječe još iz doba Velike depresije, a trebala bi pomoći krajnjim potrošačima da “spoje kraj s krajem”, kao i lokalnim tvrtkama da prežive sve teže uvjete poslovanja.

Sam sustav je postavljen na slijedeći način: Poslovni subjekti i privatne osobe povezane u mrežu tiskaju valutu. Kupci je kupuju po diskontnoj cijeni – recimo za 95 centi za vrijednost jednog dolara – a zatim je potroše u dućanima koji primaju valutu, gdje za nju dobiju punu vrijednost. Tako radnici s niskim plaćama mogu platiti živežne namirnice, gorivo za automobile ili satove joge u valutama poput Detroit Cheersa, zatim Ithacom Hoursa u New Yorku ili Plentyjem u Sjevernoj Karolini. Ed Collom, sociolog sa Sveučilišta Southerng Maine, koji proučava novokovane lokalne valute, smatra da su njihovom upotrebom ljudi zapravo ohrabreni da troše u vlastitim zajednicama. Na taj način se recesijom ugroženi trgovci, koji na prvoj liniji stradavaju zbog pada kupovne moći, mogu barem održati na životu. “Želimo iskoristiti svaku mogućnost, a uvođenje paralelnog lokalnog novca pojačava snažnu poruku ljudima da ukoliko smanje ovisnost o uvjetima na širem tržištu i okrenu se u vlastito dvorište koje im je lakše dohvatljivo i sigurnije, povećavaju i sebi i poslovnoj okolini šansu za preživljavanje”, kaže Jackie Smith iz South Benda.

Autor: Poslovni.hr
08. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close