Kineske vlasti planiraju obustaviti nabavu automobila, ponajviše Audijevih, ali i drugih stranih automobilskih kompanija, čime ih počinju istiskivati s tržišta vrijednog 13 milijardi dolara. U floti državnih vozila dosad ih je 80 posto bilo iz uvoza, od čega je trećina došla iz Audijevih pogona.

Naime, prema prijedlogu kineskoga ministarstva industrije i informatičkih tehnologija, svih 412 modela koje će ove godine moći kupovati državne agencije bit će kineske proizvodnje i neće smjeti biti skuplji od 161.700 kuna. Najava zaštite kineskih proizvođača na vrlo kompetetivnom tržištu lansirala je dionice Dongfeng Automobilea na Šangajskoj burzi za 10 posto te dionice Great Wall Motora za 5,5 posto na burzi u Hong Kongu. Posljedice te najave osjetile su se i na drugom kraju svijeta pa su na Frankfurtskoj burzi dionice Volkswagena pale za 3,3 posto, BMW-a za 3,7 posto, a Daimlera za 3,8 posto. Na burzi u Parizu pali su i PSA Peugeot-Citroën, ali i Renault. Kina je prošle godine na kupnju voznoga parka za državne dužnosnike potrošila gotovo petinu hrvatskoga BDP-a, odnosno 72 milijarde kuna. Zanimljivo je što ovakva vrsta protekcionizma nije naišla na za takve slučajeve uobičajenu oštru retoriku i pozivanje na zaštitu slobodnog tržišta.“Čini se da se kinesko tržište automobila polako, ali sigurno zatvara za strane ulagače”, rekao je za Bloomberg Dirk Moens, glavni tajnik Trgovačke komore Europske unije u Kini, i dodao: “Automobilska industrija ne može očekivati da će biti srdačno dočekana u inozemstvu ako istodobno počinje gasiti proizvodnju u matičnoj državi.” Štoviše, glavni istraživač automobilskog tržišta Ipsosa u Šangaju Klaus Paur potez kineskih vlasti spustio je na razinu estetike i prestiža, a ne tretira ga kao ekonomsko i trgovinsko pitanje koje bi moglo biti uvod u slične postupke i u drugim sektorima kineskoga gospodarstva. “Čini mi se da će se tom potezu opirati lokalne vlasti. Visokopozicionirani dužnosnici će se i dalje željeti voziti u Audiju. Brend i reputacija vrlo su važni”, tvrdi Paur.