Takozvani “Vjetroviti grad” priprema se za toplinski val, i to trajni. Klimatolozi su izvijestili urbaniste kako će do kraja ovog stoljeća Chicago postati više nalik Baton Rougeu u Louisiani nego sjevernoj metropoli, što je sada. Dakle, Chicago se priprema za vlažniju i topliju budućnost. “Gradovi se ili prilagode ili nestanu”, rekao je Aaron N. Durnbaugh, zamjenik ravnateljice čikaškog Ureda za okoliš.

“Klimatske promjene su stvarna pojava, mogu biti vrlo dramatične ili polagane, ali su sveobuhvatne. Mi se s tim možemo nositi, međutim moramo prihvatiti da se to događa.” Diljem Amerike, pa čak i u Kongresu, određeni pojedinci i skupine osporavaju klimatske promjene, posebice konzervativci. No dok njihove rasprave traju, gradovi i urbanisti počinju s pripremama.New York, koji je i sam započeo s pripremama i prilagodbama, zabrinut je zbog mogućnosti podizanja razine mora uslijed kojega bi došlo do potopa. Mornarica ima posebnu jedinicu koja se bavi klimatskim promjenama, a koja tvrdi kako se priprema za obustavljanje dodatne količine vode uslijed topljenja arktičkog leda. U Chicagu su se ovime počeli baviti još 2006. godine, kad je gradonačelnik bio Richard Daley. Prvi korak bio je izraditi model očekivanih zbivanja globalnog zatopljenja. Prognoza je šokirala urbaniste. Znanstvenici su rekli da će, ukoliko ispušni plinovi nastave odlaziti u atmosferu u nepromijenjenoj količini, ljeta u Chicagu više nalikovati onima na jugu Sjedinjenih Američkih Država te da će Chicago do kraja stoljeća imati u prosjeku čak 72 dana s preko 32 stupnja. Za usporedbu, dosad ih je bilo manje od 15. Do 2070. godine, Chicago može očekivati 35 posto više padalina zimi i u proljeće, ali 20 posto manje tijekom ljeta i jeseni. Smrtni slučajevi povezani s vrućinom popet će se na 1200 godišnje. Češća zaleđenja i topljenja leda uzrokovat će milijunsku štetu na fasadama zgrada, mostovima i cestama. Termiti, koji trenutno ne mogu preživjeti čikaške zime, počet će nagrizati drvene okvire. Upoznat s ovakvim prognozama, grad je odredio prioritete te odlučio koje će prilagodbe biti najisplativije. Prilagodbe se uglavnom vrše u obliku preinake popločenih ulica. “Gradovi su robusna mjesta koja zarobljavaju vodu i toplinu”, objasnila je Janet Attarian, upraviteljica za ulični krajobraz pri Uredu za prijevoz.

U gradu je izvorno sagrađeno 13.000 betonskih ulica bez odvoda te se za vrijeme svake kiše pretvaraju u pravu noćnu moru. Trenutno se planira izgradnja sjecišta na šest mjesta koja bi riješila problem poplave i neke druge probleme. Pločnik ispred srednje škole proširen je te sada uključuje i zemljište za sadnju koje je na nižoj razini od ulice. To ne samo da potiče ljude na pješačenje, već i pruža hlad te uljepšava vanjski izgled grada, s obzirom da će navedena područja biti ispunjena biljkama koje će upijati višak vode i doprinositi razgradnji zagađenih tvari.Staze za bicikliste i parkirališna mjesta koja se dodaju i šire u svim gradskim ulicama prekrivaju se propusnim kamenom za popločavanje, zahvaljujući kojemu će se 80 posto padalina kroz njih slijevati u tlo. Svijest o klimatskim promjenama kod čikaških je urbanista izazvala zabrinutost glede drveća. Chicago je u posljednjih 30 godina već prešao iz jedne zone u drugu, a do 2070. godine to će se promijeniti još nekoliko puta. Imajući to na umu, urbanisti su zamolili stručnjake da izvrše procjenu plana sadnje. Rečeno im je da odustanu od šest najuobičajenijih vrsta stabala, među kojima su jasen i norveški javor jer će zbog toplijeg vremena te biljke postati sklonije bolestima. Umjesto njih sadit će se bijeli hrast i močvarni čempres. Sve je to dio obuhvatnije strategije, kaže Suzanne MalecMcKenna, ravnateljica čikaškog Ureda za okoliš: “To je neprestani i trajni proces kojim osiguravamo budućnost u kojoj ćemo se moći nositi s klimatskim promjenama.”

Leslie Kaufman