Španjolska bi mogla postati sljedeće europsko gospodarstvo koje će pasti zahvaljujući pogrešnom njemačkom upravljanju krizom eurozone. Takav ishod nije nužan. Ali postat će stvarnost ako njemačka kancelarka Angela Merkel i njezini politički saveznici ne priznaju da niti jedna država ne može otplatiti dugove gušenjem gospodarskog rasta.

Španjolsku već razdire stopa nezaposlenosti od 25 posto uobičajena za razdoblje depresije. Ali predstoji joj još jada zbog štednog proračuna kojega je premijer Mariano Rajoy predstavio nakon što je Europska unija odbila njegove molbe za većom fiskalnom fleksibilnosti ne bi li se izbjeglo pogoršanje recesije. Proračun premijera Rajoyja ove godine trebao bi srezati prošlogodišnji deficit od 8,5 posto bruto domaćeg proizvoda na 5,3 posto, a već 2013. na 3 posto. Ti su ciljevi neostvarivi čak i ako se bude strogo držao svojih krutih proračunskih planova. Naime, prema najoptimističnijim službenim prognozama, gospodarstvo će ove godine usporiti za gotovo 2 posto. A što se više španjolski BDP bude stezao, to će više padati porezni prihodi, što će zahtijevati još oštrije proračunske rezove.Europska problematična gospodarstva imaju različite boljke, a za svaku je potreban drugačiji lijek. Španjolska ima jedan od najmanjih državnih dugova u cijeloj Europi. Ali ono što joj je potrebno jest rješenje problema privatnih dugovanja koja su se nagomilala nakon puknuća balona stvorenog na tržištu nekretninama, odnosno nakon što su se oslabljene banke obratile vladi za pomoć. Zbog toga je deficit narastao do mjere koja nije beskonačno održiva. Međutim, pokušaj da se ta dugovanja smanje prebrzo, i to u teškom gospodarskom razdoblju, može vam se obiti o glavu, što je španjolski premijer Rajoy na vrijeme shvatio te zbog sumornih gospodarskih prognoza za 2012. godinu zatražio 5,8 posto BDP-a, puno realističniji cilj od spomenutih 4,4 posto BDP-a, na koje je ranije pristao. Umjesto da su prihvatili njegov razumni zahtjev, europski ministri financija nametnuli su novi cilj od 5,3 posto. Burze su smjesta shvatile da Španjolska vrlo vjerojatno neće uspjeti ostvariti taj cilj, pa su zajmodavci povisili kamatne stope na španjolska dugovanja, zbog čega je spomenuti cilj postao još teže ostvariv.Premijer Rajoy je predložio niz loših mjera, poput rezova javnih ulaganja potrebnih za poboljšanje gospodarske konkurentnosti i prekvalifikaciju radnika nužnu za reformu tržišta rada. A sada je predložio i drugi krug dalekosežnih rezova u školstvu i zdravstvu. Nema nikakvog ekonomskog smisla uskratiti boljitak radnoj snazi sutrašnjice da bi se otplatili dugovi iz prošlosti, i to oni vezani uz tržište nekretninama.