Po treći put u jednoj godini Europska unija prolazi kroz isti ritual: pokušava spasiti još jednu nesolventnu državu. Portugal sada za Grčkom i Irskom kroči prema europskom socijalnom uredu kako bi zatražio nove zajmove uz uvjet drastičnog rezanja potrošnje. Zasad su tržišta prilično mirna glede treće uzastopne državne financijske krize u Europu.
Međutim, mnogi ekonomisti su itekako uzbunjeni, ponajviše zato što se čini da formula spasa koju europski vođe uporno primjenjuju na svoje najzaduženije zemlje članice jednostavno nije djelotvorna. Grčka, Irska, a sada gotovo sigurno i Portugal imaju pristup milijardama dolara u europskom fondu za pomoć u slučaju krize, što bi im trebalo pomoći da ne bankrotiraju. No, ta pomoć sastoji se od dodatnih zajmova, a kamate koje te zemlje na njih plaćaju, iako malo niže od onih u privatnom sektoru, i dalje su bolno visoke. Dugovi se svakim danom samo gomilaju.Cijena tih zajmova bilo je preuzimanje obveze smanjenja javne potrošnje u puno drastičnijoj mjeri negoli bi vođe navedenih država imali želje ili političke moći postići sami, bez ičije pomoći. A zemljama čiji gospodarski rast ovisi o javnoj potrošnji, naglo rezanje potrošnje znači ekonomsku stagnaciju ili recesiju, čime postaje teže otplatiti svakih dolar dugovanja. Ekonomisti to nazivaju “zamkom dugovanja”. Bijeg iz te zamke obično podrazumijeva devalvaciju domaće valute, no to se u ovim zemljama ne može napraviti jer koriste zajedničku valutu euro, ili snažan ekonomski rast, kojim se niti jedna od sporne tri zemlje ne može podičiti, ili proglašenjem bankrota, čemu se sve tri zemlje očajnički opiru.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu