Christopher Wood, globalni voditelj strategije za dionice u tvrtki Jefferies, objavio je kako je u potpunosti izbacio bitcoin iz dugoročnog modela portfelja svoje tvrtke, gdje je taj token u posljednjih pet godina činio između pet i deset posto ukupne alokacije.
Iako kao jedan od razloga navodi procjenu da je cijena kriptovalute vjerojatno dosegnula svoj vrhunac, puno veći problem vidi u egzistencijalnoj prijetnji koja bi mogla ugroziti čitav bitcoin ekosustav, a riječ je o kvantnom računalstvu.
U nedavnoj bilješci klijentima, o kojoj piše Business Insider, Wood je posebno ukazao na takozvana CRQC računala, odnosno kriptografski relevantna kvantna računala. Riječ je o superračunalima koja bi, prema njegovim riječima, potencijalno mogla “ukrasti” bitcoin iz optjecaja.
Bitcoin transakcije osigurane su kriptografijom, sustavom kodiranja u kojem se transakcije šifriraju javnim ključevima, dok se pristup samom bitcoinu kontrolira privatnim ključem. Wood je pojasnio kako bi današnjim superračunalima trebali “bilijuni godina” da iz javnog ključa izvedu privatni, s obzirom na složenost izračuna. Međutim, CRQC računala bi, prema njegovim špekulacijama, to vrijeme mogla smanjiti na svega nekoliko sati ili dana.
Iako takva računala još ne postoje u punom kapacitetu, rasprave o potencijalnim rizicima već se šire bitcoin zajednicom, pri čemu je Wood istaknuo izvješće tvrtke ChainCode Labs koje procjenjuje da bi čak deset milijuna tokena, odnosno 50% svih bitcoina u optjecaju, moglo postati dostupno jednom takvom superračunalu.
Zbog sve glasnijih upozorenja, dio kripto zajednice počeo je zagovarati ideju da bi se “ranjivi coini” u bitcoin ekosustavu trebali spaliti, odnosno trajno uništiti, kako bi se spriječila potencijalna katastrofa. Wood je komentirao kako, iako ne vjeruje da će kvantno pitanje dramatično utjecati na cijenu bitcoina u kratkom roku, koncept pohrane vrijednosti očito stoji na manje čvrstim temeljima kada se promatra iz perspektive dugoročnog mirovinskog portfelja.
Svoju odluku dodatno je potkrijepio tvrdnjom kako vjeruje da je bitcoin dosegnuo svoj vrhunac u ciklusu nakon prepolovljenja (halvinga) na cijeni od 126.000 američkih dolara prošle godine.
Nakon ove strateške promjene, Woodov tim zamijenio je alokaciju u bitcoin s deset posto udjela u zlatu i dionicama rudnika zlata. Portfelj sada ima ukupno 45% alokacije u fizičkom zlatu, 25% u dionicama rudnika zlata te 30% u azijskim dionicama, isključujući Japan. Wood je zaključio kako egzistencijalno pitanje koje kvantna računala postavljaju pred bitcoin može biti samo dugoročno pozitivno za zlato, jer ono ostaje povijesno testirana pohrana vrijednosti. Istovremeno, zlato je i najbolja, ako ne i jedina, zaštita od sve većih geopolitičkih rizika.
Zlato kao sigurno utočište
Odluka dolazi u trenutku kada je iza bitcoina nekoliko teških mjeseci, pri čemu je kriptovaluta krajem 2025. godine ušla u medvjeđe tržište usred šireg povlačenja ulagača s rizičnih tržišta, što je dodatno pogoršano slabom likvidnošću i zabrinutošću oko financijskih strategija povezanih s japanskim jenom.
U međuvremenu, argumenti za posjedovanje zlata postali su sve jači od njegovog zapanjujućeg rasta u 2025. godini. Plemeniti metal zabilježio je svoju najbolju izvedbu od 1979. godine i nastavlja se kretati blizu rekordnih razina, jer ulagači traže zaštitu od geopolitičkih sukoba i inflatornih pritisaka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu