Osim što je izvoz ruske nafte zbog niske cijene barela na svjetskom tržištu sve manje profitabilan, ruska vlada suočava se s novim velikim problemoma koji osim financijskih u jednakoj mjeri mogu imati i političke posljedice. Bivši dioničari propalog ruskog energetskog diva Yukos krenuli su u sudsku bitku protiv ruske vlade kako bi dobili kompenzaciju u vrijednosti od 50 milijardi američkih dolara, prenosi londonski Times.

Rekordna odšteta
Tako velika vrijednost spora čini ga najvećim komercijalnim sudskim postupkom u povijesti. Tužitelj je kompanija GML, sljednik bivše grupacije Menatep, koja tvrdi da je Kremlj u organiziranoj političkoj kampanji nezakonito prisvojio tu nekada najveću rusku energetsku kompaniju. GML je prvobitno tražio kompenzaciju od 28 milijardi dolara, ali je zahtjev revidirao naviše zbog poskupljenja nafte. Londonski pravni tručnjaci smatraju da taj zahtjev sada vrijedi najmanje 50 milijardi dolara, a ne isključuju da bi mogao dostići vrijednost od čak 100 milijardi dolara. Udio GML u Yukosu od 51 posto postao je bezvrijedan nakon proglašenja stečaja Yukosa 2006. godine. Pošto nije uspio ispuniti zatjeve za isplatu zaostalih poreza kompaniju Yugansknjeftegaz, najvredniju imovinu Yukosa, preuzele su ruske vlasti i prodale državnoj naftnoj kompaniji Rosnjeft, a osnivača Yukosa Mihaila Hodorkovskog poslale u zatvor. Velike političke ambicije koje su posebice došle do izražaja nakon što je učvrstio svoje goleme financijske mogućnosti postale su opasne za Kremlj. Iza GML-a, čije je sjedište na Gibraltaru, stoji također jedan Rus kojemu je prijetio zatvor. Riječ je o Leonidu Nevzlinu koji preko GML-a posjeduje imovinu i druge investicije u zapadnoj Europi i koji je poslije propasti Yukosa i prijetnje uhićenjem u Rusiji zbog kriminalne aktivnosti emigrirao u Izrael.Magazin Forbes njegovo je bogatstvo bio procijenio na dvije milijarde dolara. Proces se vodi pred arbitražnim sudom u Haagu, s pažnjom će ga pratiti energetske kompanije širom svijeta u nadi da će im on pružiti veću zakonsku zaštitu za milijarde dolara vrijedne investicije u Rusiji i drugim zemljama bogatim sirovinama, ukazao je list. GML traži nadoknadu u okviru Sporazuma o energetskoj povelji (ECT), međunarodnog zakonskog akta koji su potpisale 52 zemlje i koji je stupio na snagu u travnju 1998. godine. Sudska rasprava u Haagu bi trebala utvrditi može li se ECT, koji je Rusija prvobitno prihvatila, ali ga nije ratificirala, primijeniti na tu zemlju. Osim Rusije, povelju su potpisale, ali nisu ratificirale još četiri zemlje – Australija, Bjelorusija, Island i Norveška.

Opasni presedan
Times upravo zbog toga naglašava važnost procesa jer ako tribunal odluči da ima jurisdikciju nad zahtjevom kompanije GML, to će predstavljati presedan koji će Rusiju i druge zemlje koje nisu ratificirale ECT izložiti sudskim procesima investitora koji smatraju da se s njima postupalo nezakonito. Zakonodavci ističu nužnost veće pravne sigurnosti za strane investitore, s obzirom na to da se očekuje da u energetsku infrastrukturu do 2030., prema prognozi Međunarodne agencije za energiju (IEA), bude utrošeno više od 25 milijarde dolara. “Ovaj sudski postupak izuzetno je značajan”, kazao je stručnjak za energetsku arbitražu Steven Jagusch. GLM je unajmio Emmanuela Gaillarda, jednog od ponajboljih arbitražnih odvjetnika u Europi. Njegova izvrsnost, međutim, neće biti dovoljna jer se smatra da bi i u slučaju da uspije u arbitraži mogle proteći godine pa i desetljeća dok se GLM ne naplati iz ruske imovine u Europi i SAD-u.