Na Svjetskom ekonomskom forumu koji u srijedu počinje u švicarskom Davosu trebalo bi se, među ostalim, govoriti o budućnosti tržišnoga gospodarstva, napominju organizatori foruma. U najavi se ističe da velika državna pomoć i gubitak povjerenja u kompanije iziskuju temeljno preispitivanje strukture i duha kapitalizma.

Pad povjerenja u banke
Povjerenje u kompanije, vlade i nevladine organizacije ponovno je počelo rasti nakon prošlogodišnjega dramatičnog pada, no ono je još krhko, pokazuju podaci koji će biti prezentirani u Davosu. Povjerenje u poslovanje poraslo je diljem svijeta sa 49 na 53 posto u odnosu na prošlu godinu, navodi se u “barometru povjerenja”, koji je provela konzultantska kuća Edelman, a prenio Financial Times. Istraživanje je provedeno među 4875 dobro plaćenih i obrazovanih ljudi, starih između 25 i 64 godine, u 22 zemlje. Povjerenje u vlade poraslo je u odnosu na početak krize te je, globalno gledano, povjerenje u državnu administraciju poraslo sa 43 na 46 posto. Povjerenje u vladu najizraženije je u Kini gdje se 77 posto ispitanika izjasnilo da joj vjeruje. Povjerenje se vraća u gotovo svaku industriju osim u bankarski sektor. Sada povjerenje u banke ima 45 posto ispitanika, dok ih je 2007. i 2008. bilo 56 posto. Povjerenje u američke banke iznosi tek 29 posto za razliku od 36 posto prošle godine te 69 posto 2008. godine. “U 2007. američki bankarski sektor nalazio se na visokome trećemu mjestu prema povjerenju. Sada se nalazi na dnu. Lošije od njega pozicionirano je samo osiguranje”, kažu u Edelmanu. O raspoloženju uoči ovogodišnjeg foruma u Davosu možda govori i najava govornika. I dok su prošle godine na panel-raspravi “Dinamika financijskih tržišta” govorili direktori financijskih kuća JPMorgan Chasea, Blackstone Groupa, hedge fonda Eton Park Capital Management i NYSE Euronexta, ovaj će se tjedan održati panel o temi “Vodstvo, odgovornost i oporavak” na kojem će sudjelovati britanski i švicarski regulatori. “Reforma regulacije i njezina uloga na nacionalnoj i globalnoj razini imat će utjecaj na financijske usluge. To je očito zanimljivo široj publici, a ne samo onima koji rade u financijskoj industriji”, komentirao je Paul Calello, direktor investicijskog bankarstva u grupaciji Credit Suisse.

Debakl samoregulacije
Na forumu će, dakle, financijaši ustupiti mjesto državnim dužnosnicima, regulatorima i čelnicima središnjih banaka. “U prošlosti su mnogi vjerovali kako su tržišta i financijske institucije samoregulirajuće, da ih treba pustiti. Tada su ljudi na pozornici bili financijski samoregulatori”, kaže Barry Eichengreen, profesor ekonomije na sveučilištu Berkely. Izostanak vodećih bankara s ovogodišnjeg foruma ukazuje na izgledne promjene. Drugim riječima, usuglašavanje strože regulative nad financijskim sektorom izglednije je nego prije. “Više si ne možemo priuštiti krhak financijski sustav kakav smo imali”, izjavio je ovaj mjesec Jean-Claude Trichet, predsjednik Europske središnje banke. Njegova izjava dolazi u vrijeme kada se i američka politika okrenula protiv financijske industrije. Američki predsjednik Barack Obama, koji nije najavio dolazak u Davos, nedavno je prozvao bankare u SAD-u, pozvavši na ograničenje njihova trgovanja i investicijskih aktivnosti. Britanska vlada je pak uvela 50-postotni porez na bonuse bankara. Profesor povijesti sa sveučilišta Harvard Niall Ferguson, koji će u Davosu sudjelovati na tri panela, uključujući i onaj pod nazivom “Ponovna izgradnja ekonomske znanosti”, kaže da moramo priznati da je država danas aktualna. Na nužnost bolje koordinacije među vladama poziva Josef Ackermann, predsjednik Uprave Deutsche Banka. “Uža međunarodna suradnja među kreatorima politike i poslovnim ljudima glavna je točka dnevnog reda. Moramo pronaći valjani regulatorni okvir kao odgovor na krizu”, poručio je Ackermann.