Kada je ovoga ljeta svojim tegljačem obilazio najsjeverniji vrh Rusije, kapetan Vladimir V. Bozanov vidio je mnoštvo morževa, jata bijelih beluga kitova i nešto ledenjaka u daljini. Ono s čim se kapetan Bozanov nije susreo na svom putovanju preko Arktičkog oceana dugog 3700 kilometara bio je led koji bi mu prepriječio put.
Rekao je kako je takvo putovanje bez leda, čak i preko ljeta, prije samo desetak godina bilo prava rijetkost. No, znanstvenici tvrde kako nema sumnje da se arktički led topi zbog globalnog zatopljenja, čime se otvaraju novi morski putevi, a oni koji su nekada bili jedini mogući za plovidbu sada su plovni tijekom više mjeseci. Naftne kompanije najviše će profitirati od toga, budući kako će se uslijed povlačenja leda otvoriti novo područje morskog dna pogodnog za razna ispitivanja. Exxon Mobil nedavno je potpisao ugovor za bušenje u ruskom sektoru Arktičkog oceana. Međutim, sada se i poslovanje vezano uz prijevoz tereta, rudarstvo i ribarstvo također seli sjevernije. “Paradoksalno je što se za našu državu ovakve nove prilike ukazuju u isto vrijeme kada počinjemo shvaćati kako je prijetnja emisije ugljika postala neizbježna”, nedavno je na jednoj konferenciji izjavio islandski predsjednik Olafur Ragnar. Ovoga ljeta, koje je bilo jedno od najtoplijih u arktičkom području od početka bilježenja, jedan je tanker koji je prevozio kondenzirani prirodni plin postavio novi rekord prešavši Atlantski ocean za samo šest i pol dana. Stari rekord iznosio je osam dana.Znanstvenici navode da je tijekom posljednjih deset godina prosječna veličina polarnog ledenog pokrova u rujnu, mjesecu kada je on najmanji, iznosila oko dvije trećine prosjeka prethodnih dvaju desetljeća.Norveška grupacija pod imenom Program za praćenje i procjenu Arktika, predviđa kako za 30 ili 40 godina na Arktičkom oceanu tijekom ljeta neće biti leda. Stoga se osmišljavaju poslovni pothvati kapitalizacije na promjenama u dijelu svijeta koji je tijekom većeg dijela povijesti moreplovstva bio poznat po sumornim posljednjim unosima u dnevnicima istraživača poput Engleza Hugha Willoughbyja. Naime, on i cijela posada umrli su 1553. godine pokušavajući priječi prečacem od Europe do Azije koji je poznat pod nazivom Sjeveroistočni prolaz.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu