Naš imunosni sustav u pravilu napada strana tijela koja prodru u naš organizam, kao što su virusi ili bakterije. I uklanja stanice koje su već oštećene. Kod autoimunih bolesti se imunosni sustav okreće i protiv zdravih stanica i oštećuje naše vlastito tkivo i organe.

Osobe pogođene nekom autoimunom bolešću pate od kroničnih upala, koje prate bolovi, ali i mnoštvo drugih simptoma kao što su vrućica ili stalni umor.

Znanstvenici se sad nadaju da će u budućnosti protiv takvih autoimunih bolesti moći koristiti takozvana inverzna cjepiva, piše Deutsche welle.

Što je to inverzno cjepivo?

Jeffrey Hubbell sa sveučilišta u Chicagu vodio je istraživanje o inverznim cjepivima. I uvjeren je da to predstavlja “potpuno novi koncept cijepljenja”, kojim bi se u budućnosti trebalo moći liječiti brojne autoimune bolesti.

Još su ta cjepiva u fazi razvoja. Ona još nisu testirana na ljudima. Ali, velika je nada da bi takva vrsta terapije mogla biti uspješna. Kod multiple skleroze primjerice već je u tijeku prva faza sigurnosnih studija.

Novi oblici hrane

Zbog klimatskih promjena razmatraju laboratorijsko uzgajanje voća

Dosad uobičajena cjepiva jačaju naš imunosni sustav i treniraju ga za borbu protiv opasnih virusa ili drugih uzročnika bolesti. Kod autoimunih bolesti imunosni sustav ne pravi razliku između “dobrih” i “loših” nego napada sve stanice, bez obzira jesu li one opasne ili ne, jesu li oštećene ili zdrave.

Inverzna cjepiva bi trebala štititi zdrave tjelesne stanice od takvog napada. Pritom bi zdrave stanice trebale biti označene, kao da na njima stoji natpis “ne napadati”. Tako bi ciljano trebali biti spriječeni napadi imunosnog sustava na zdrave stanice.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Koje bolesti bi tako mogle biti liječene?

Jedan od kandidata za liječenje inverznim cjepivom je primjerice multipla skleroza. Kod te autoimune bolesti se uništava zaštitni omotač oko živaca, takozvani mijelinski sloj (demijelinizacija). Taj sloj igra važnu ulogu u prijenosu živčanih impulsa i ako je oštećen ne mogu se prenositi signali između živčanih stanica. Pogođene osobe se sve teže kreću, a često završe i u invalidskim kolicima.

I dijabetes tip 1 je autoimuna bolest koja bi mogla biti liječena inverznim cjepivom. Kod te bolesti imunosni sustav napada stanice u gušterači koje proizvode inzulin. Inzulin se zato mora ubrizgavati u tijelo injekcijama.

Dosad se autoimune bolesti liječe u pravilu lijekovima koji imunosni sustav samo sputavaju. Ali, to ima znatne negativne posljedice.

“Sputavanjem imunosnog sustava pacijenti ne mogu tako dobro sprječavati upale i ne reagiraju dobro na cjepiva, tako da su načelno izloženiji opasnosti od obolijevanja”, kaže Hubbell.