Digitalizacija može pomoći u jačanju konkurentnosti domaćeg gospodarstva. Konkretan doprinos može dati podizanjem produktivnosti po kojoj smo, kaže Vladimir Kosanović, direktor GlobalLogica Hrvatska te dopredsjednik HUP-ICT Udruge, ispod prosjeka EU-a.

“Produktivnost u hrvatskom gospodarstvu u ključnim sektorima, kako je izračunao HUP, od proizvodnje preko trgovine do turizma, ima bruto dodatnu vrijednost koja je dva do tri puta niža u odnosu na prosjek EU-a”, upozorava Kosanović.

Potencijal kod malih i srednjih
Posla, dakle, imamo mnogo. No, domaće je gospodarstvo, pokazuje nedavno objavljeno Izvješće Europske komisije o stanju digitalnog desetljeća za 2023., prilično napredovalo u digitalizaciji poslovanja.

Napokon, naime, ne zaostajemo već smo blago iznad prosjeka EU-a. Primjerice, 35% poduzeća primjenjuje rješenja u oblaku, 43% upotrebljava e-račune, a 9% tehnologije koje se temelje na umjetnoj inteligenciji. Ipak, kaže EK, postoji velik potencijal za još bolju primjenu ključnih tehnologija, poput velikih podataka i AI-a, posebno kod malih i srednjih poduzeća.

Međutim, tehnologija je u digitalnoj transformaciji, upozorava Kosanović, bitna, ali ipak od sporednog značaja. “Glavni kamen spoticanja su nedostatak kritične mase poslovnih ideja i modela koji bi koristeći napredne digitalne tehnologije pomogle u rješavanju nekih konkretnih izazova s kojima se susrećemo, odnosno anticipiranju nekih budućih trendova.

Drugim riječima, nedostaje ljudi i iskustava, posebice na rukovodećim pozicijama, koji bi mogli potaknuti i provesti takve kompleksne transformacije. A bit i tajna uspjeha i u digitaliziranom svijetu krije se u ljudima”, objašnjava Kosanović.

Uspješnost će digitalne transformacije, dakle, ovisiti o najvišem menadžmentu, ali i dostupnosti ICT stručnjaka. “Digitalna transformacija podrazumijeva sveobuhvatnu transformaciju poslovanja, a ne pojedinih komponenti. Naime, česta zabluda je da se implementacijom pojedinih IT rješenja mogu postići transformativni rezultati. To je nemoguće.

Tako se mogu napraviti određena unaprjeđenja, ali ne i preduvjeti za istinsku transformaciju poslovanja i povećanje produktivnosti. Zato su najviši menadžment i vlasnici kompanija ti koji moraju preuzeti vodeću ulogu u transformaciji poduzeća”, ističe Kosanović.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Kako zaustaviti iseljavanje
U prilog tome, kaže, govore i sve brojnije analize, a koje pokazuju da je uspjeh globalnih firmi povezan s brojem članova Uprava s iskustvom u tehnološkom sektoru i digitalnoj transformaciji poslovanja. Upravo tu poruku, dodaje Kosanović, žele prenijeti domaćim poduzetničkim liderima, a za to će, ističe, i ove godine iskoristiti konferenciju Digitalna (R)evolucija, koju krajem studenog organizira HUP ICT. Također, ističe, na konferenciji će pozitivnim primjerima iz prakse pokazati koliko digitalni iskoraci mogu biti uspješni.

Što se dostupnosti ICT stručnjaka tiče, nije tajna da bi upravo to mogao biti ogroman problem u postizanju digitalne transformacije gospodarstva.

“Demografija nam i u ovom području postaje najveći problem. Relativni porast obrazovnih programa u ICT domeni može samo djelomično kompenzirati pad. Ono što moramo napraviti što prije je zaustaviti odlazak naših stručnjaka, a trebali bi poraditi i na imigracijskim politikama. I to ne onim koji potiču uvoz niskokvalificirane radne snage, već one visokokvalificirane, uz programe privlačenja i zadržavanja cijelih obitelji”, ističe Kosanović.

Država bi stoga, zaključuje, trebala pokušati prihvatiti činjenicu da najuspješnije tehnološke kompanije operiraju na globalnoj razini te da će svoj kapital plasirati u onim državama koje budu nudile najbolje uvjete, odnosno najniže naknade i poreze. Isto je i s radnom snagom.

Industrijska revolucija kojoj svjedočimo, napominje izvršni direktor GlobalLogica, tvrtke koja je svjetski lider u području usluga digitalnog inženjeringa, može biti prilika za Hrvatsku jer zaostajanje u svijetu iznimno brzog napretka tehnologije nije kritično kao što je to bilo nekada. “Možemo potpuno preskočiti određene razvojne faze koje su nas zaobišle i odmah se priključiti na val najnovijih inovativnih rješenja, poput GenAI tehnologije”, ističe. No za taj val moramo biti spremni. Inače će nas i on zaobići.