Početkom 2025. u funkciji i aktivan trebao bi biti Hrvatski centar kompetentnosti za poluvodiče. Uspostavom CROCCS-a (engleska skraćenica od CROatian Competence Centre for Semiconductors) domaća će poduzeća imati bolje šanse priključiti se najvrjednijoj industriji današnjice bez koje će tehnološki razvoj biti nemoguć.

Tvrtko Mandić, voditelj Centra kompetentnosti za poluvodiče sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), otkriva da će CROCCS biti one-stop-shop za podršku u razvoju čipova. Njegove će usluge prvenstveno biti namijenjene malim i srednjim poduzećima kojima često nedostaje znanja i opreme za razvoj naprednih poluvodičkih rješenja.

“U tom kontekstu CROCCS će pružati usluge unutar cijelog lanca aktivnosti vezanog za uspješno plasiranje visokotehnoloških proizvoda na tržište”, kaže Mandić. Usto, Centar kojeg će uz FER činiti još sedam partnera (šest znanstvenih i visokoobrazovnih institucija i dva industrijska – Rimac Technology i Končar Institut za elektroniku), domaćem će gospodarstvu pružati sveobuhvatnu podršku u razvoju, i to u onom području u kojem imamo najveće šanse za uspjeh – u projektiranju čipova. Pritom će područje specijalizacije CROCCS-a, kaže Mandić, biti energetska elektronika.

“Rimac Technology i Končar kao partneri konzorcija imaju veliko iskustvo u tom području ali tu je i cijeli niz drugih kompanija u Hrvatskoj. Stoga je područje energetske elektronike prepoznato kao strateško područje specijalizacije CROCCS-a i razvoj rješenja u tom području bit će u fokusu aktivnosti”, objašnjava docent s FER-a dodajući da je teško očekivati da će se u Hrvatskoj pokrenuti proizvodnja čipova, no “kao članica EU-a imamo jednaku priliku pristupu i korištenju zajedničkih resursa za projektiranje čipova”.

Znanje i oprema
Pokretanje Centra kompetentnosti za poluvodiče rezultat je europskog Akta o čipovima (Chips Act) kojem je cilj ojačati tehnološku suverenost i konkurentnost Europe u industriji o kojoj ovise gotovo sve druge jer skoro svaki uređaj danas u sebi ima čip. Akt predviđa i pokretanje te sufinanciranje centara kompetentnosti diljem Europe.

Oni će unutar država članica djelovati kao svojevrsni hub, a na EU razini kao centar za umrežavanje. Pravila nalažu da svaka država mora odabrati svog kandidata (Centar) koji će biti dio Europske mreže centara kompetentnosti za poluvodiče te ga sufinancirati. Hrvatska vlada, napokon je u rujnu, nakon što je tijekom ljeta završen nacionalni poziv za odabir kandidata koji će pokrenuti Centar i na koji se javio FER s partnerima, donijela odluku o njegovom sufinanciranju koje je vrijedno 4 milijuna eura.

Ta odluka bila je preduvjet da bi se CROCCS, čiji je koordinator FER, mogao javiti na poziv Zajedničko poduzeće za čipove (Chips Joint Undertaking – Chips JU), a koje osigurava sufinanciranje jednako nacionalnom, dakle dodatnih 4 milijuna eura.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Mandić objašnjava da se pozitivan ishod natječaja i potpisivanje ugovora s Chips JU-om očekuje početkom iduće godine. Nakon što se odrade formalnosti CROCCS će započeti s radom te će u prvom kvartalu iduće godine biti predstavljen široj javnosti, najavljuje.

Aktivnosti koje će Centar pružati bit će vrlo raznolike te će uključivati edukacijske i konzultantske usluge čiji će cilj biti razvoj vještina potrebnih za projektiranje čipova, kaže Mandić. Dodaje i da će CROCCS pružati podršku korisnicima da se uključe u virtualnu platformu za razvoj čipova, čije je pokretanje predviđeno Aktom o čipovima.

“Ideja vodilja koja stoji iza pokretanja virtualne platforme jest da se malim i srednjim poduzetnicima omogući pristup alatima za dizajn čipova, kao i već gotovim rješenjima. Tako će se ubrzati razvoj novih visokotehnoloških poluvodičkih sklopova u uvjetima koji su puno povoljniji za male i srednje poduzetnike”, ističe Mandić.

Usto Centar će pružiti podršku za procesiranje čipova, odnosno za odabir odgovarajuće tehnologije, kao i za pristup planiranim pilot linijama. Plan je, dodaje, procesiranje čipova koji bi bili demonstratori za određene izazove s kojima se industrija susreće. Kroz to projektiranje ostvarena bi bila praktična suradnja znanosti i industrije.

Također, planira se i nabava nove opreme te formiranje laboratorija s opremom za karakterizaciju i mjerenje elektroničkih elemenata i sklopova u području energetske elektronike.

“Tako će se premostiti značajna ulaganja koja su potrebna za karakterizaciju i mjerenje čipova zbog kojih se mali i srednji poduzetnici ne usuđuju krenuti u tom smjeru”, ističe Mandić dodajući da će sve ove usluge malim i srednjim poduzećima biti potpuno besplatne.

Poduzetnici će na raspolaganju imati znanje i opremu Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) iz Osijeka, Prirodoslovno-matematičkog fakultet iz Splita (PMFST), Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT), Instituta Ruđer Bošković (IRB), Instituta za fiziku, Zagreb (IFZ) te dvije već spomenute kompanije.

Samodostatnost
“Misija CROCCS-a je davanje zamaha industriji baziranoj na poluvodičima u Hrvatskoj da razviju vlastite čipove i da stvore povjerenje da je projektiranje čipova u Hrvatskoj moguće”, ističe voditelj Centra kompetentnosti za poluvodiče s FER-a. Za to apsolutno imamo znanja, a osnivanjem Centar ono će poduzetnicima postati dostupnija, a prilike za uključivanje u lance vrijednosti mnogo veće.

O kakvim se prilikama radi, dovoljno govori činjenica da sedam od deset trenutačno najvrednijih svjetskih poduzeća dolazi upravo iz industrije čipova. Svaki se kontinent pritom specijalizirao za određeno područje u industriji čipova. Dizajn se uglavnom radi u Americi, oprema za industriju u Europi i Japanu, a sama proizvodnja odvija se u Tajvanu i Južnoj Koreji. U Kini i Maleziji se čipovi pakiraju i ugrađuju u proizvode.

Nakon koronakrize i prekida u lancu opskrbe, zbog čega je svijet patio od nestašice čipova a brojne proizvodnje bile zaustavljene, države su krenule prema politici samoodrživosti. Europa je tada donijela zakonodavni okvir kojim teži ojačati ovu industriju.

Predloženim mjerama EU računa da će u industriju čipova do 2030. biti uloženo više od 40 milijardi eura, što privatnog što javnog novca. Mandić pritom ističe da je, primjerice, Zajedničko poduzeće za čipove već zaključilo pet natječaja za sufinanciranje izgradnje visokotehnoloških pilot linija u iznosu većem od 2 milijarde eura.

“Nakon što se pilot linije izgrade, omogućit će se proizvodnja čipova na teritoriju EU i time smanjiti ovisnost o proizvođačima čipova iz drugih zemalja”, navodi. Relativno mali broj domaćih poduzeća koja rade za industriju čipova time će imati puno veće šanse za rast i razvoj.