Djeca danas u sve ranijoj dobi dolaze u doticaj s internetom pa tako i s različitim sadržajima na raznim web stranicama i društvenim mrežama koje ne predstavljaju uvijek najsigurnije mjesto. No zahvaljujući raznim projektima danas sve se više potiče edukacija djece, roditelja i odgojitelja u vrtićima i školama o sigurnosti na internetu.

Jedan od njih je projekt “Bajke u digitalnom svijetu” osječkog Centra za zlostavljanu i nezbrinutu djecu, namijenjen djeci predškolskog uzrasta i nižih razreda osnovnih škola.

Cilj je prvenstveno da roditelji ili odgovorne osobe za djecu zajedno provedu vrijeme učeći o osnovnim pravilima ponašanja u digitalnom svijetu. U recenziji se navodi “da će svrha bajki biti ispunjena ako odrasli ostave sa strane svoje telefone i provedu kvalitetno vrijeme s djecom”.

Prva u nizu sedam bajki je Tri praščića čija se priča ne mijenja, no šalje poruku prilagođenu novim vremenima.

Iza ideje bajki u digitalnom svijetu, kao i svih preventivnih projekata i programa, stoji stručni tim Centra. Trenutno su u ponudi bajke ” Vuk i tri praščića” i ” Ružno pače”, a još im preostaje da ilustriraju i otisnu ”Pinokio”, ” Ivica i Marica”, ” Carevo novo ruho” i ”Crvenkapica”. Njihova je autorica Iva Vidanec. Tvrtka Combis je preuzela financiranje ilustriranja i tiskanja slikovnica kako bi sav prihod išao Centru za nestalu i zlostavljanu djecu.

Nasilje na internetu

“U vremenima prije interneta kao djeca smo kroz priče učili da ne smijemo puštati nikoga u kuću, pričati sa strancima i slične pouke. Danas je svijet drugačiji, djeca ne moraju izaći iz svoje sobe da bi komunicirali upravo sa nepoznatim osobama, dijelili privatne informacije i time sebe doveli u potencijalnu opasnost. Priče i pouke su ostale iste, samo je mjesto drugačije; danas je to virtualni svijet. Ako usporedimo kućicu od slame od tri praščića sa snagom lozinke, vjerujem da možemo razumjeti kontekst ideje.

Interaktivnost ovisi o odrasloj osobi koja čita; razgovor je ključan u ovome projektu. Ideja je da se posveti kvalitetno i fokusirano vrijeme na upoznavanje djeteta o nekim osnovnim pravilima u digitalnom okruženju. Uostalom, djeca danas više provode vremena u virtualnom svijetu nego u stvarnom. Koliko djeci od najranije dobi samo govorimo o prometnim pravilima, a malo ili ništa o pravilima ponašanja na internetu”, pojašnjava Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za zlostavljanu i nezbrinutu djecu.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Ističe pritom da je na roditeljima danas veliki izazov kako bi što kasnije djeci tehnologiju dali u ruke. Savjetuje roditeljima da tehnologiju ne koriste kao digitalnu dadilju, ni za stvaranje navike gledanja u ekran za vrijeme hranjenja ili u slobodno vrijeme, jer će u kasnijoj fazi odrastanja to imati velike posljedice na dijete.

“Roditelji se trebaju više educirati o tome kako njihovo dijete treba koristiti tehnologiju, a još važnije je da se zaista zainteresiraju za njihov virtualni svijet u kojem će provesti puno vremena. Prije svega treba imati na umu da su odrasli primjer ponašanja djeci; koliko smo mi upoznati s medijskom pismenošću, kritičkim razmišljanjem i navikama korištenja tehnologije, toliko će i djeca biti.

Bajke u digitalnom svijetu, prva je Tri praščića/PD

Ne treba prestati očekivati od škole da će to napraviti umjesto roditelja; neophodna je uključenost svih dionika u životu djeteta kako bi bilo sigurno kod prilikom korištenja tehnologije”, naglašava Ramljak.

Djeca vrtićke dobi već koriste tablete i telefone, no pritom nisu sigurna jer vrlo brzo na internetu mogu naići na nešto što nije primjereno njihovoj dobi.

“Smatram da bi osnivači vrtića trebali više pozornosti usmjeriti prema digitalnoj pismenosti. Roditeljski sastanci su odlična prilika da se prenesu važne informacije zašto je neophodno provjeriti sadržaj kao i količinu vremena koje dijete provede ispred ekrana”, napominje Ramljak.

Danas je nažalost izrazito zastupljeno i nasilje na internetu, neovisno o dobi. Ramljak smatra da društvo još nije svjesno ozbiljnih posljedica ovakvog oblika nasilja.

Istraživanje u školama
“Često možemo čuti da se to nije dogodilo u ‘stvarnom svijetu’ i da su žrtve samo preosjetljive na situaciju koja uopće nije tako ozbiljna. Nažalost, ozbiljnost situacije shvatimo tek kada je šteta već počinjena.

Žrtve vršnjačkog nasilja na internetu najčešće prestaju koristiti mobilni uređaj, izbjegavanje uobičajene aktivnosti, škole, prijatelja i grupna okupljanja, imaju nagle promjene raspoloženja, povlače se te izbjegavaju razgovor o svojim aktivnostima na internetu i društvenim mrežama.

Mogu patiti i od nesanica, gubitka apetita, glavobolje. Sve su to znakovi na koje upozoravamo roditelje kako bi na vrijeme reagirali. Trenutno smo u završnoj fazi provedbe istraživanja deShame Hrvatska u srednjim školama kojim želimo provjeriti stopu rizičnih online ponašanja, uznemiravanja i izloženosti štetnim sadržajima na internetu”, kaže predsjednik Centra.

Premda žrtva nasilja na internetu zna tko je počinitelj, on u većini slučajeva izbjegne sankcije za svoje ponašanje. Istovremeno počinitelj tijekom nasilnog ponašanja na internetu, gdje ima i veći osjećaj anonimnosti, ne može vidjeti reakcije svoje žrtve zbog čega njegovo ponašanje može postati još agresivnije i bezobzirnije.

“U krugu nasilja se može naći svaka osoba, bilo kao žrtva, počinitelj ili promatrač. Važno je da upravo oni koji vide da se nasilje događa reagiraju. Ako je moguće, da počinitelju daju jasno do znanja da ono što čini nije u redu, da prijavi to u sklopu društvene mreže ili aplikacije, obrati se osobi od povjerenja ili na kraju krajeva prijavi policiji uznemiravanje, ucjenjivanje ili zastrašivanje”, savjetuje Ramljak.

Važnost ulaganja u djecu

Stoga izazovi i rizici s kojima se djeca i mladi danas suočavaju traže i trebaju veću uključenost društva, države, stručnjaka i roditelja.

“Danas djeca i mladi se uspoređuju sa možda ne tako realnim slikama koje vide na internetu i mislim da je to jedan od velikih izazova kako ih usmjeriti u realni prikaz života. Internet je donio puno dobroga, ali i velikih opasnosti s kojima ćemo se tek suočiti u budućnosti. Glavni i osnovni cilj Centra je zaštita djece i nastavak rada u još većem obimu. Potrebe su ogromne, svakodnevno u našem tretmanu je preko stotinu djece i svako dijete ima svoju životnu priču koja ga je dovela kod nas, a većinom nisu lijepe niti ih ijedno dijete zaslužuje.

Iduće godine selimo u najmodernije i najveći prostor za djecu, mlade i obitelj, i u planu nam je početak izgradnje poliklinike za djecu, mlade i obitelj sa smještajnim kapacitetima. Smatram da je neophodno da država i lokalna zajednica prepoznaju važnost ulaganja u djecu, njihovo sretno i sigurno djetinjstvo osigurati će u budućnosti prosperitet naše države i zato nam trebaju sad biti prioritet”, zaključuje Tomislav Ramljak.

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu kao organizacija postoji već petnaest godina i trenutno zapošljava više od dvadeset stručnjaka koji rade na zaštiti i dobrobiti djece. Za cijelu Hrvatsku vode Europski harmonizirani broj za nestalu djecu 116 000 i Centar za sigurniji internet.