Šesto izdanje godišnjeg IESE-vog Cities in Motion istraživanja o pametnim gradovima, za koje su zaslužni profesori Pascual Berrone i Joan Enric Ricart, ugledalo je svjetlo dana.

Stručnjaci Centra za globalizaciju i strategiju IESE Business School istražili su stupanj razvoja u 174 grada iz 80 zemalja. Istraživanjem su ove godine obuhvatili još devet novih gradova u odnosu na 2018. godinu, što jasno ukazuje na razvoj koncepta pametnih gradova širom svijeta. Indeks Cities in Motion ili na hrvatskom Gradovi u pokretu, oformljen je s namjerom da pomogne javnosti i vladajućima kako bi prepoznali uspješnost vlastitog i gradova koji im mogu poslužiti kao primjer dobre prakse. 

Uspješnost grada ogleda se u devet temeljnih dimenzija, a to su redom ljudski kapital, socijalna kohezija, ekonomija, upravljanje, okoliš, mobilnost i promet, urbano planiranje, međunarodna uspješnost i tehnologija. Koncept rangiranja omogućuje prepoznavanje snaga i slabosti, a s obzirom na to da se mjeri održivost na ekonomskim, socijalnim, ekološkim i tehnološkim osnovama, može se procijeniti kvaliteta života građana u peripetiji svih čimbenika. Upravo na ovim osnovama London je, nakon što je tri godine zaredom držao drugu poziciju, u novom izvješću zauzeo prvu poziciju na ljestvici.

Glavni grad Velike Britanije postigao je izvanredan položaj u gotovo svim dimenzijama. Osigurao si je prvo mjesto za ljudski kapital i međunarodnu uspješnost, a za dimenzije upravljanja, mobilnosti i prometa, tehnologije i urbanog planiranja našli su se u deset najboljih.

Najgori učinak grad je postigao u dimenziji socijalne kohezije zauzevši 45. mjesto. Međutim, prisutno je poboljšanje u odnosu na 68. mjesto u 2018. i 105. u 2017. godini.  Pametni London zabavljao je programere i startupovce više nego gotovo bilo koji grad na svijetu, a otvorenu platformu podataka London Datastore koristi više od 50.000 ljudi, tvrtki, programera i istraživača svakog mjeseca.

Stvaraju vidne korake u prometu uz korištenje Heathrowovih mobilnih kapsula koje se spajaju sa zračnom lukom Heathrow. Štoviše, ulaže se i u najveći projekt Crossrail u Europi, uvodeći deset novih željezničkih linija za spajanje postojećih 30 stanica u gradu do kraja 2019. godine. Odmah iz Londona, na ljestvici najpametnijih smjestio se New York, jedan od najnapućenijih gradova na svijetu, a na drugoj poziciji našao se nakon što je tri godine zaredom bio apsolutni broj jedan.

Ipak, ostao je vodeći grad s najvišim BDP-om, a osigurao si je i treću poziciju za ljudski kapital, drugu za urbano planiranje, osmu za međunarodnu uspješnost i petu za mobilnost i transport.   Danas posjeduju gotovo 7000 visokotehnoloških tvrtki i ističu se po svojim integriranim tehnološkim uslugama, poput besplatne WiFi usluge LinkNYC, a takvim naporima osigurali su si i visoko 11. mjesto kada je riječ o primjeni tehnologije. Amsterdam koji se nalazio na desetoj poziciji 2018. godine ističe se po međunarodnoj uspješnosti, a ove godine ostvarili su zamjetan skok od čak sedam mjesta na ukupnoj ljestvici.  

Prvi grad s nultom emisijom
Osigurao je desetu poziciju u gospodarstvu, sedmu po tehnologiji i ostaje u prvih dvadeset po gotovo svim dimenzijama. Grad se pokazao važnom europskom silom za FinTech, energetsku učinkovitost i kulturu. Otprilike 90 posto kućanstava u gradu koristi bicikle za prijevoz, a tome pridonose i napredne automatizirane usluge za javno korištenje zajedničkih bicikala. S ciljem zabrane benzinskih i dizelskih automobila do 2025. godine, očekuje se da će to biti prvi grad s nultom emisijom u Europi. Pariz je doživio minimalni pad s trećeg mjesta. Sjedište je gotovo pedeset posto francuskih tvrtki, kao i dvadeset od sto najvećih tvrtki na svijetu. Ističe se po osmoj poziciji za gospodarstvo, šestoj po ljudskom kapitalu, trećoj po međunarodnim dosezima i četvrtoj za mobilnost i transport. Grad Svjetlosti neprestano potiče uporabu bicikala i električnih vozila i prepoznat je po inovacijama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Omogućuje javnosti i važnim sudionicima u urbanom prostoru pristup gradskim podacima. Projekt Grand Paris Express, jedan od najvećih preuređenja prometa u Europi, dodat će četiri dodatne metro linije, 200 kilometara novih željezničkih linija i 68 novih stanica, a sve će biti povezano sa 100 posto automatskim metro sustavom. Reykjavik, grad s najvećim gužvama na Islandu, zadržao je položaj od svog ulaska u 2018.

Iako je jedan od najmanjih gradova, odlično se snalazi u dimenziji okoliša. Preko devedeset posto električne energije i oko osamdeset posto ukupne energije u regiji dolazi iz hidroelektrane i geotermalne energije. Obvezali su se postati grad s nuklearnim ugljikom do 2040. godine, a rade i na povećanju korištenja obnovljivih izvora energije, istovremeno smanjujući ovisnost o fosilnim gorivima.

Grad se prema tehnologiji nalazi na četvrtom mjestu. Pad za dva mjesta doživio je Tokio, ali s četvrtim mjestom i dalje su vodeći azijski grad. Glavni grad Japana prepoznat je po najvišoj stopi produktivnosti rada i stoga zauzima treću poziciju za dimenziju gospodarstva. Prema Business Insideru, to je najinovativniji grad na svijetu i svrstao se u top deset globalnih financijskih centara za 2018. Osigurali su si devetu poziciju za ljudski kapital, šestu za okoliš i 30 prvih za sve druge dimenzije. Iako je Tokio najbolje rangirani azijski grad, Singapur je najbolje ocijenjen grad po dimenziji tehnologije. 

Grad svojim građanima pruža najbržu brzinu interneta i gotovo 100 posto stanovništva koristi mobilne telefone. Ima vrlo bogatu tehnološku kulturu, a odlikuju ju bolnice s robotskim osobljem, autonomni taksiji, farme i vrtovi s tehnologijski kontroliranom temperaturom i mnoge druge stvari.

Ona je na broju četiri za međunarodno pružanje pomoći i na broju deset za okoliš. Kopenhagen nije bio prisutan na ljestvici najpametnijih gradova u 2018. godini, a sada se našao na ljestvici, i to na broju osam. Grad je zauzeo treću poziciju za dimenziju okoliša, a založili su se za postizanje neutralnosti ugljika do 2025.

Osigurao je desetu poziciju za tehnologije i ostao je na top 25 listi po svim ostalim dimenzijama. Berlin je bio deveti na ukupnom poretku 2017. godine, izašao je iz prvih deset u 2018. godini, a sada se vratio na istu poziciju i ove godine.

Tamo se našao zahvaljujući visokom rangu na petoj poziciji za ljudski kapital i međunarodnom dosegu, šestom za upravljanje, a sedmom za mobilnost i transport. Impresivno, glavni grad Njemačke svrstao se u prvih 50 po svim dimenzijama s najmanjim, tj. 50. mjestom za ekonomiju i 47. za okoliš. Beč, glavni grad Austrije, novi je koji se našao na top deset ljestvici. 

Demokratizacija informacija
Njihovi najbolji učinci vide se u mobilnosti i prometu, kao i u međunarodnoj uspješnosti na sedmoj poziciji. Po tehnologiji je na 13. mjestu, u okolišu je na 15. mjestu, a za ljudski kapital grad je zauzeo 23. mjesto. Kako se izrazio CIMI, svaki je pametni grad jedinstven u svom postojanju, suočen je s različitim izazovima i ima svoje individualne potrebe i mogućnosti.

Većina vodećih pametnih gradova na svijetu razdvojena je tisućama kilometara i različitim vremenskim zonama i kulturom življenja. Međutim, među svim tim razlikama, postoji jedna zajednička povezanost: upotreba lokacijske inteligencije za optimizaciju performansi i okretnosti, pojednostavljenje operacija, poboljšanje svijesti o situacijama i pružanje koristi gradskim stanovnicima. Na kraju, laički rečeno, riječ je o podatcima čiju važnost ne smijemo osporiti.

Tako se važnost podataka i njihove refleksije na stvaranje novih inovacije ogleda na čak šest od devet parametara. U dimenziji okoliša po ovoj značajki ističe se San Francisco koji se našao na 21.  mjestu, a njegovi urbanisti mogu dizajnirati modele potencijalnih zgrada i tako predvidjeti utjecaj na okoliš. Takvim procesom gradnje usmjereni su na očuvanje zelenih površina i gradskih četvrti, a ovo im pomaže i da dodatno ne okrupnjavanju zagađenje u već postojanim područjima.

Demokratizacija informacija, uz decentralizaciju, ne samo da ubrzava donošenje odluka, već i povećava sudjelovanje građana. Gradske vlasti mogu koristiti geografski informacijski sustav (GIS) za široku razmjenu podataka u svim odjelima. Los Angeles, koji je na šesnaestom mjestu, stvorio je centralizirano središte informacija kojemu se lako može pristupiti. 

Gradska uprava tamo također komunicira s djecom u vezi s pametnim gradskim inicijativama, a dimenziji upravljanja to daje na dodanoj vrijednosti. Dimenzija upravljanja komplementarna je s dimenzijom ljudskog kapitala, a tehnologija lokacije pomaže stratezima i demografima u profiliranju obrasca stanovništva u gradu i stjecanju specifičnih uvida. Lokacijska inteligencija znatno olakšava posao stručnjacima i projektantima.

Ovakav pristup njeguje većina gradova koji su se našli visoko na listi. Prijevoznim sustavima se može učinkovito upravljati pomoću lokacije. Za primjer, rukovoditelji Metropolitanske tranzitne uprave u New Yorku koriste se GIS-om za dugoročno planiranje poboljšanja u podzemnoj željeznici. Također, Pariz koristi IoT aplikacije za optimizaciju i upravljanje prometnim zagušenjima. London, na najvišoj poziciji u CIMI-ju, kombinira GIS i BIM za Crossrail, što je najveći građevinski projekt u Europi. Rukovoditelji tvrtke Crossrail uvelike koriste podatke o lokaciji kako bi znali precizne detalje podzemne infrastrukture za izgradnju novih tunela.

Tehnologija je kamen temeljac razvoja pametnog grada. Dronovi, autonomna vozila, IoT, unutarnje pozicioniranje, digitalni blizanci, svi prikupljaju podatke. Okrupnjavanje 5G mreže dovelo bi do bržih mogućnosti prikupljanja podataka, a inovacije i tehnološki procesi tako bi bili znatno olakšani. Telekomunikacijska kompanija u Italiji radi na smanjenju razlika u pristupu tehnologiji, dok tvrtke u SAD-u i drugim mjestima koriste umjetnu inteligenciju za napajanje 5G mreža koje će podržavati pametnu gradsku infrastrukturu.

U dimenziju urbanističkog planiranja opet se vraćamo na GIS, on je ovih dana nezaobilazni dio svakog gradskog planiranja. Uz pomoć GIS-a i lokacijske inteligencije, arhitekture, inženjerstva i građevine (AEC) stručnjaci mogu unaprijed vidjeti kako će zgrada izgledati ili kako će izgledati njena struktura. Boston razvija 3D modele svoje fizičke infrastrukture i koristi lokaciju za bolje planiranje i vizualizaciju.